Baskijski jezik

Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jeziku u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija tj. u dijelovima Španije i Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. vijeka. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i 6 dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju politčke granice.

Baskijski jezik Eusakara
Države govorenja	Španija Francuska
Regije govorenja	Evropa
Broj govornika	maternji jezik: 665 700
Jezička porodica	nema
Sistem pisanja	{{{sistem pisanja}}}
Službeni status
Služben u	autonomna oblast Baskija ,Španija, Francuska
Regulatori	Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia)
Jezički kod
ISO 639-1	eu
ISO 639-2	baq
ISO 639-3	eu
Također pogledajte: Jezik | Spisak jezika

Područje Baskije i rasprostranjenosz baskijskog jezika

Porijeklo imena jezika

U baskijskom jeziku koristi se naziv Euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin Vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.

Službeni status

Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.

Osnovne fraze

• Bai – Da
• Ez – Ne
• Kaixo! – Zdravo!
• Agur! / Aio! – Doviđenja!
• Ikusi arte! – Vidimo se!
• Eskerrik asko! – Hvala!
• Egun on – Dobro jutro, dobar dan
• Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
• Arratsalde on – Dobro veče
• Gabon – Laku noć
• Mesedez – Molim
• Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati)
• Barkatu – Izvinjavam se
• Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku)
• Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
• Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato?
• Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte?
• Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo?
• Komunak – Toalet
• Non dago komuna? – Gdje je toalet?
• Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
• Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
• Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
• Zorionak – Sretan praznik!
• Zer moduz? – Kako si?

Brojevi

Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje.

• 1 – bat
• 2 – bi
• 3 – hiru
• 4 – lau
• 5 – bost
• 6 – sei
• 7 – zazpi
• 8 – zortzi
• 9 – bederatzi
• 10 – hamar
• 11 – hamaika
• 12 – hamabi
• 13 – hamahiru
• 14 – hamalau
• 15 – hamabost
• 16 – hamasei
• 17 – hamazazpi
• 18 – hemezortzi
• 19 – hemeretzi
• 20 – hogei
• 21 – hogeita bat
• 22 – hogeita bi
• 23 – hogeita hiru
• 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10)
• 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11)
• 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20)
• 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10)
• 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20)
• 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10)
• 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20)
• 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10)
• 100 – ehun
• 200 – berrehun
• 300 – hirurehun
• 1000 – mila
• 2000 – bi mila
• 1 000 000 – milioi bat

• erdi - pola
• gutxiago - manje
• gehiago – više

Također pogledajte

• Baski