Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Baskijski jezik (baskijski: Euskara) jest izolirani jezik, koji ne pripada nijednoj jezičkoj porodici. To je glavni razlog zašto se razlikuje od ostalih jeziku u svijetu. Oblasti upotrebe su Baskija tj. u dijelovima Španije i Francuske. Standardizirana forma ovog jezika naziva se Batua, koja je donijeta na koncu 20. vijeka. Osim standardne verzije, baskijski jezik čini i 6 dijalekata. Precizne granice dijalekata ne poštuju politčke granice.

Baskijski jezik
Eusakara
Države govorenja
Španija
Francuska
Regije govorenja Evropa
Broj govornika maternji jezik: 665 700
Jezička porodica nema
Službeni status
Služben u autonomna oblast Baskija ,Španija, Francuska
Regulatori Kraljevska akademija baskijskog jezika (Euskaltzaindia)
Jezički kod
ISO 639-1 eu
ISO 639-2 baq
ISO 639-3 eu
Također pogledajte: Jezik | Spisak jezika
Područje Baskije i rasprostranjenosz baskijskog jezika

Porijeklo imena jezikaUredi

U baskijskom jeziku koristi se naziv Euskara za ime jezika. U francuskom jeziku baskijski je uglavnom nazivan basque, a moderniji naziv je euskara. U španskom jeziku postoji više naziva za baskijski – el vasco, la lengua vasca ili el euskera. Oba termna – vasco i basque - vode porijeklo od iz latinskog izraza vascones, koji je izveden iz grčke riječi ουασκωνους (ouaskōnous). Termin Vascuence izveden je od latinskog vasconĭce, a koristio se u dokumentima nastalim u 14. vijeku.

Službeni statusUredi

Baskijski jezik je prvi službeni jezik u autonomnoj zajednici Baskiji i dijela oblasti Navarre. U Španiji je danas priznat kao manjinski jezik, ali kroz historiju, pogotovo u doba generala Franka, doživljavao je velike napade. U Francuskoj ni danas nije priznat.

HistorijaUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

DijalektiUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Strane riječiUredi

  Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Osnovne frazeUredi

  • Bai – Da
  • Ez – Ne
  • Kaixo! – Zdravo!
  • Agur! / Aio! – Doviđenja!
  • Ikusi arte! – Vidimo se!
  • Eskerrik asko! – Hvala!
  • Egun on – Dobro jutro, dobar dan
  • Egun on, bai – Odzdrav na Egun on
  • Arratsalde on – Dobro veče
  • Gabon – Laku noć
  • Mesedez – Molim
  • Barkatu – Izvini te (ako želimo nešto pitati)
  • Barkatu – Izvinjavam se
  • Aizu! – Slušaj! (neformalna forma, sl. kao "čuj!" u razgovornom bosanskom jeziku)
  • Kafe hutsa nahi nuke – Mogu dobiti kafu?
  • Kafe ebakia nahi nuke – Mogu li dobiti macchiato?
  • Kafesnea nahi nuke – Mogu li dobiti café latte?
  • Garagardoa nahi nuke – Mogu li dobiti pivo?
  • Komunak – Toalet
  • Non dago komuna? – Gdje je toalet?
  • Non dago tren-geltokia? – Gdje je željeznička stanica?
  • Non dago autobus-geltokia? – Gdje je autobusna stanica?
  • Ba al da hotelik hemen inguruan? – Da li je u blizini hotel?
  • Zorionak – Sretan praznik!
  • Zer moduz? – Kako si?

BrojeviUredi

Baskijski brojni sistem sačinjen je na bazi broja 20, što nije često za evropske jezike. Takav brojni sistem ima, npr, čečenski jezik. Ovaj sistem djelomično koristi i francuski jezik (quatre-vingt dix = 4 puta 20 + 10 = 90). Na američkom kontinentu ovakav brojni sistem koristile su Maje.

  • 1 – bat
  • 2 – bi
  • 3 – hiru
  • 4 – lau
  • 5 – bost
  • 6 – sei
  • 7 – zazpi
  • 8 – zortzi
  • 9 – bederatzi
  • 10 – hamar
  • 11 – hamaika
  • 12 – hamabi
  • 13 – hamahiru
  • 14 – hamalau
  • 15 – hamabost
  • 16 – hamasei
  • 17 – hamazazpi
  • 18 – hemezortzi
  • 19 – hemeretzi
  • 20 – hogei
  • 21 – hogeita bat
  • 22 – hogeita bi
  • 23 – hogeita hiru
  • 30 – hogeita hamar (hogei-ta-hamar = 20 i 10 = 20 + 10)
  • 31 – hogeita hamaika (hogei-ta-hamaika = 20 i 11 = 20 + 11)
  • 40 – berrogei (ber-hogei = 2 puta 20 = 2 × 20)
  • 50 – berrogeita hamar (ber-hogei-ta-hamar = 2 puta 20 i 10 = 2 × 20 + 10)
  • 60 – hirurogei (hirur-hogei = 3 puta 20 = 3 × 20)
  • 70 – hirurogeita hamar (hirur-hogei-ta-hamar = 3 puta 20 i 10 = 3 × 20 + 10)
  • 80 – laurogei (laur-hogei = 4 puta 20 = 4 × 20)
  • 90 – laurogeita hamar (laur-hogei-ta-hamar = 4 puta 20 i 10 = 4 × 20 + 10)
  • 100 – ehun
  • 200 – berrehun
  • 300 – hirurehun
  • 1000 – mila
  • 2000 – bi mila
  • 1 000 000 – milioi bat
  • erdi - pola
  • gutxiago - manje
  • gehiago – više

Također pogledajteUredi