Bamija
Bamja ili okra, poznata i kao bamija i bamnja (lat. Abelmoschus esculentus), jest biljka cvjetnica iz porodice Malvaceae, red Malvales, iz tropskih i suptropskih krajeva. Životni vijek joj je jednu godinu. Hermafrodit, čiji su oprašivači (polinatori) pčele.[1]
| Bamja (Abelmoschus esculentus) | |
|---|---|
.JPG) Listovi, cvjetovi i plodovi | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Malvales |
| Porodica | Malvaceae |
| Rod | Abelmoschus |
Geografsko porijeklo bamje je sporno: Zapadna Afrika, Etiopija ili Južna Azija. Biljka se uzgaja u tropskim, suptropskim i toplim umjerenim regijama širom svijeta.[2][3]
Dlačice na sjemenu mahuna mogu biti nadražujuće za neke ljude. Vlakna dobivena iz stabljike služe kao zamjena za jutu i izradu papira i tekstila.
Sirova bamija sadrži 90% vode, 2% bjelančevina, 7% ugljikohidrata i zanemariv sadržaj masnoća. U 100 grama sadrži 20% ili više dnevnih potreba vlakana, viramina C i vitamina K, a nešto manje ima vitamina B1, folne kiseline, i magnezija.
| Hranjiva vrijednost po 100g | |
|---|---|
| Energija | 138 kJ |
| Ugljikohidrati | 7.46 g |
| Šećeri | 1.48 g |
| Masnoće | 0.19 g |
| Bjelančevine | 1.9 g |
| Voda | 89.6 g |
| Vitamin A ekviv. | 36 μg (4%) |
| Tiamin (Vit. B1) | 0.2 mg (15%) |
| Riboflavin (Vit. B2) | 0.06 mg (4%) |
| Niacin (Vit. B3) | 1 mg (7%) |
| Folna kiselina (Vit. B9) | 60 μg (15%) |
| Vitamin C | 23 mg (38%) |
| Vitamin E | 0.27 mg (2%) |
| Vitamin K | 31.3 μg (30%) |
| Kalcij | 82 mg (8%) |
| Željezo | 0.62 mg (5%) |
| Magnezij | 57 mg (15%) |
| Fosfor | 61 mg (9%) |
| Kalij | 299 mg (6%) |
| Cink | 0.58 mg (6%) |
| USDA stranica Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. | |
Sinonimi uredi
- Abelmoschus bammia Webb
- Abelmoschus longifolius (Willd.) Kostel.
- Abelmoschus officinalis (DC.) Endl.
- Abelmoschus praecox Sickenb.
- Abelmoschus tuberculatus Pal & Singh
- Abelmoschus tuberculatus var. deltoidefolius T.K.Paul & M.P.Nayar
- Hibiscus esculentus L.
- Hibiscus esculentus var. praecox (Forssk.) A.Chev.
- Hibiscus esculentus var. textilis A.Chev.
- Hibiscus ficifolius Mill.
- Hibiscus hispidissimus A.Chev. [Illegitimate]
- Hibiscus longifolius Willd.
- Hibiscus praecox Forssk.[4][5]
Reference uredi
- ^ "The Plant List: A Working List of All Plant Species". Arhivirano s originala, 7. 2. 2019. Pristupljeno 3. 10. 2014.
- ^ National Research Council (27. 10. 2006). "Okra". Lost Crops of Africa: Volume II: Vegetables. Lost Crops of Africa. 2. National Academies Press. ISBN 978-0-309-10333-6. Pristupljeno 15. 7. 2008. Upotreblja se zastarjeli parametar
|chapterurl=(pomoć) - ^ "Gumbo". Merriam-Webster Dictionary. 2019. Pristupljeno 6. 8. 2019.
- ^ Srikrishna, Chitra (29. 10. 2017). "A strange correlation between maths and a vegetable". The Hindu. Pristupljeno 2. 5. 2018.
- ^ Sharma, Priyanka (25. 8. 2012). "'Food was my saviour'". Business Standard. Pristupljeno 20. 9. 2018.