Azizija (Brčko)

džamija u Brčkom

Azizija je džamija u Brezovu Polju, općina Brčko, Bosna i Hercegovina. Zajedno sa haremom proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Azizija džamija Brčko
Azizija džamija Brčko
Azizija (Brčko) nalazi se u Bosna i Hercegovina
Azizija (Brčko)
Položaj Azizija džamije u Bosni i Hercegovini
Osnovne informacije
LokacijaBrezovo Polje, Brčko
Geografske koordinate44°50′51″N 18°57′21″E / 44.847397°N 18.955935°E / 44.847397; 18.955935Koordinate: 44°50′51″N 18°57′21″E / 44.847397°N 18.955935°E / 44.847397; 18.955935
Država Bosna i Hercegovina
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Specifikacije
Dužina14,50 m[1]
Širina18,50 m[1]
Munare1

Lokacija uredi

Azizija džamija smještena je oko 14 km istočno od središta Brčkog, na putu Brčko – Bijeljina, u naselju Brezovo Polje, u Savskoj ulici.

Historija uredi

Krajem 1862. počelo je organizirano iseljavanje muslimana iz Srbije. Veliki broj izbjeglica dolazi u Bosnu, najvećim dijelom uz južnu obalu Save (Brčko, Bijeljina, Bosanski Brod, Bosanska Kostajnica itd.). Izgrađena su i dva nova naselja na Savi, Gornja i Donja Azizija (po sultanu Abdul Azizu), današnji Šamac i Orašje.

Azizija podignuta je 1862. sredstvima iz carskog trezora. Naziv nosi prema tadašnjem vladaru, sultanu Abdulazizu. U njegovo doba, iz državne blagajne građene su tri džamije (Azizija u Brezovom Polju – 1862, Azizija u Orašju – 1863, Azizija u Bosanskoj Kostajnici – 1862. U nekim naseljima nove džamije grade izbjeglice vlastitim sredstvima.

U oktobru 1943. bila je gotovo uništena, a u potpunosti je srušena miniranjem 21. maja 1993. tokom rata u Bosni i Hercegovini.[1] Vlada Brčko Distrikta je u obnovu, koja je završena 2016, uložila 1.650.000 KM, dok su džematlije i drugi donatori prikupili oko 300.000 KM. Obnovljena je u svom autentičnom izgledu.[2]

Opis uredi

Azizija džamija je jedina džamija u BiH izgrađena u baroknom stilu, sa besprijekornom simetrijom. Na izgled džamije nije utjecao isključivo turski barok (u Osmanlijskom carstvu barokni period traje od 1757. do 1808. godine), već i zakašnjeli utjecaji baroka iz Austrije i Mađarske.

Nad centralnim dijelom je kupola, koja leži na osmougaonom tamburu, sa natkrivenim sofama i kamenom munarom.[3] Dimenzije su 14,50 m x 18,50 m. Na tamburu je osam prozora. Visina džamije, mjerena od poda džamije do vrha tjemena kupole iznosi 17 m.

Harem džamije uredi

Uz Aziziju džamiju nalazi se mezarje sa većim brojem nišana koji datiraju počev od kraja XIX stoljeća. Među njima se svojom veličinom i obradom ističe nišan Mustafe-age Hadžegrića, prognanika iz Šapca, datiran 26.septembra 1902. godine.

Literatura uredi

  • Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, izdanje Bošnjačka zajednica kulture, Izdavačko preduzeće «Preporod», Sarajevo, 1997, str. 330.
  • Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998, str. 164.
  • Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo – Publishing, 3. Izdanje strana 300, 1998. - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
  • Madžida Bećirbegović, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini, Sarajevo Publishing, 1999, str. 39, 52.

Reference uredi

  1. ^ a b c d "Azizi džamija". kons.gov.ba. Pristupljeno 10. 9. 2017.
  2. ^ "Svečano otvorena Azizija džamija u Brezovom Polju". dzematrahic.ba. Pristupljeno 1. 12. 2017.
  3. ^ "M. Bećirbegović - Džamije sa drvenom munarom". Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi uredi