Arheološko područje Rapovine

Arheološko područje Rapovine nalazi 3 km jugozapadno od Livna, Bosna i Hercegovina. Područje je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 11. marta 2011. godine, u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović), Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik čine ostaci ranosrednjovjekovne crkve iz 9. stoljeća, stećak, nadgrobni spomenici od početka 18-19 stoljeća i pokretno naslijeđe koje se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu (ulomak grede oltarne pregrade crkve iz 9. stoljeća) i Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica u Livnu (ulomci pluteja oltarne pregrade s pleternom ornamentikom).

Historija

Područje Livanjskog polja od bronzanog doba naseljavalo je ilirsko pleme Dalmati. U doba Rimljana kroz polje je prolazio put Salona - Servicijum (Bosanska Gradiška).

U 9. stoljeću livanjska županija uz Livanjsko, obuhvatala je Duvanjsko i Glamočko polje.

Livno prvi put spominje se 892. godine pod imenom Cleuna, u povelji hrvatskog kneza Muncimira. Ime grada zabilježeno je i u popisu naseljenih gradova u djelu „O upravljanju carstvom „ bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta iz sredine 10. st. gdje opisuje Hrvatsku i nabraja njene županije. U povelji kralja Zvonimira iz posljednje četvrtine 11. st. spominje se livanjski comes Dobrila.

U srednjem vijeku, u crkvenom pogledu Livno je pod jurisdikcijom splitske nadbiskupije. Osnivanjem bosanske vikarije 1340. godine, Livno je bilo u sklopu duvanjske kustodije, koja je pokrivala zapadnu Hercegovinu, Cetinsku krajinu i Tropolje (Završje). Od početka 13. st. područje koje obuhvata Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko polje sve češće se naziva Tropolje (Tres campi).

Za vladavine Stjepana II Kotromanića (1314-1353) Tropolje, godine 1322, ulazi u sastav bosanske države, nazivajući se od tada Završje ili Zapadne strane, kao odraz gledanja iz centralne Bosne.

Arheologija

Na topografskoj karti Livna i okoline (1686–1689) na položaju Rapovina, označena je crkva sv. Petra. (Chiesa di S. Pietri). Tokom 1885. godine pronađen je arhitrav predromaničke oltarne pregrade s natpisom, kao spolija jednog groba na groblju, dimenzija 120,2 x 26 x 13,5 cm. Ukrašena je ornamentom kuka i kimatija kao karakterističnim motivima u kiparstvu predromanike, tj stilističkoumjetničkom izrazu koji je obilježio vremensku epohu ranog srednjeg vijeka (9-11. st.). Tekst natpisa otkriva dedikacijski sadržaj koji govori i o darivanju i posveti sv. Petru apostolu. Greda se danas nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Pronađeni su i ulomci tri različita pluteja oltarne pregrade s pleternom ornamentikom.

U organizaciji Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno obavljena su zaštitna arheološka iskopavanja 2010. godine. Potvrdu da se radi o navedenoj crkvi dali su novi nalazi ulomaka crkvenog namještaja i temelji crkve.

Literatura

• Vedrana Delenga, Livanjski kraj u povijesti, Latinski epigrafički spomenici starohrvatske županije Livno. Split- Livno: 1994. 1999.
• Ante Milošević, Predgovor, Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu, Split: 1999.
• Maja Petrinec, Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu, Srednjovjekovno razdoblje, Split: 1999.
• Marija Marić Baković, Izvješće o rezultatima arheološkog iskopavanja na lokalitetu Rapovine, Katoličko groblje, 2010. godine.