Žilavka
Žilavka je autohtona sorta bijelog vina iz Bosne i Hercegovine s područja Hercegovine, gdje zauzima 3.500 hektara, oko polovine ukupnih vinogradarskih površina.[1]
Porijeklo i historija uredi
Žilavka je najvjerojatnije porijeklom iz okolice Mostara.[2] Naziv može potjecati od riječi "žila", budući da je mreža žila bobice jasno vidljiva kroz debelu, ali prozirnu kožicu bobice tijekom perioda sazrijevanja.[3] Žilavka je, prema DNK testovima obavljenim 1999. godine, srodna sorti teran bijeli, koja se uglavnom uzgaja u Furlaniji i Istri. Ovo je identično sorti grožđa prethodno poznatoj kao prosecco, koja se od 2010. iz pravnih razloga zove glera.[2] Žilavka je već na početku austrougarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom 1878. bila kvantitativno i kvalitativno dominantna bijela sorta vinove loze u vinogradarstvu Bosne i Hercegovine. Oko 1900. vina žilavka opisana su kao "iznimno blaga, ali vrlo jaka - kod normalne berbe i potpuno fermentiranih vina dolazi do razine alkohola od dvanaest i više procenata"; imali su "vrlo fin cvijet, koji je blago podsjećao na muškatna vina".[4]
Karakteristike uredi
Žilavka je sorta plemenite vinove loze (latinski: Vitis vinifera). Ima hermafroditske cvjetove i stoga je samooplodna. Opisana kao plodna i snažna, sorta kasnog sazrijevanja osjetljiva je na peronosporu, botritis i proljetne mrazeve, ali je otporna na sušu i može se uzgajati u kamenitom, plitkom tlu.[1] Veliko, vrlo kompaktno grožđe u vrijeme berbe grozdovi teži od 150 do 200 grama.
Uzgoj uredi
Žilavka se uzgaja u zapadnoj Hercegovini u općini Čitluk, oko Međugorja, Ljubuškog i Čapljine, u u istočnoj Hercegovini oko Trebinja. Postoje i manje površine pod uzgojem u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori.
Vino uredi
Žilavka daje srednje teška, žuto-zelenkasta, alkoholna (12 do 14%), kiselkasta (5 do 6 g/l ukupne kiseline) bijela vina s ekstraktom od 20 do 27 g/l i aromama orašastih plodova i marelica. Žilavkama s boljih položaja često se dodaje 15% hercegovačkih bijelih sorti grožđa krkošija i bena, koje su također autohtone. Potencijal starenja u boci je prisutan. Mnoga vina žilavka su voćna i jednostavna, malo ih je također u hrastovim bačvama. Vina žilavka preporučuju se na 10 do 12 °C uz kuhanu ili pečenu janjetinu, jegulju i drugu slatkovodnu ili morsku ribu, kao i uz sir i pršut.
Vidi također uredi
Reference uredi
- ^ a b Jelić, Dušan; Vlastelica, Raško (2013). "A building block of Herzegovina Win8e Report 2013". winesofbalkans.com (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b Robinson, Jancis; Harding, Julia; Vouillamoz, Jose (2012). Wine Grapes: A Complete Guide to 1,368 Vine Varieties, Including Their Origins and Flavours (jezik: engleski). New York City: Ecco. ISBN 9780062206367. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Arhivirano [Date missing] na: vinskacesta.ba [Error: unknown archive URL]. In: Vinska Cesta Hercegovine. Abgerufen am 30. September 2014.
- ^ "Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild (Kronprinzenwerk), Band 22, Bosnien und Hercegowina". fedora.phaidra.univie.ac.at (jezik: njemački). 1901. Pristupljeno 27. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Žilavka |