Blatina
Blatina je autohtona sorta crnog vina iz Bosne i Hercegovine s područja Hercegovine, gdje zauzima oko trećinu ukupnih vinogradarskih površina.
Porijeklo i historija
urediBlatina je najvjerojatnije porijeklom iz okolice Mostara.[1] Blatina je već na početku austrougarske uprave nad Bosnom i Hercegovinom 1878. bila najvažnija sorta crnog grožđa u Hercegovini - daleko ispred kadarke, koja se u njoj tada također uzgajala. Prema suvremenim opisima oko 1900. godine, vina blatine karakterizirala je "visoka boja i sadržaj tanina" te su, u usporedbi s vinima kadarke, čiji buke podsjeća na teška bordo vina, "imala karakter koji je više podsjećao na burgundska vina".[2] Blatina je i danas dominantna sorta crnog grožđa u Hercegovini.
Karakteristike
urediBlatina je sorta plemenite vinove loze (latinski: Vitis vinifera). Cvjetovi su funkcionalno ženski (autosterilni). Zbog toga se sorta vinove loze uvijek uzgaja uz sortu oprašivač, najčešće uz istovremeno cvatuće sorte kambuša, merlot ili trnjak. Ipak, jaka kiša tokom gnojidbe može dovesti do velikog propadanja uroda, zbog čega blatina ima i nadimak i sinonim "praznobačva" Ovaj kasno sazrijevajući kultivar opisan je kao općenito neosjetljiv na bolesti, ali osjetljiv na zimske mrazeve.[1] Grozd u vrijeme berbe teži od 200 do 300 grama.
Uzgoj
urediBlatina se uzgaja gotovo isključivo u zapadnoj Hercegovini oko Čitluka, Međugorja, Ljubuškog i Čapljine. S druge strane, u istočnoj Hercegovini oko Trebinja teren je nepogodan za uzgoj blatine. Umjesto njega uzgaja se crvena sorta vranac.[3]
Vino
urediBlatina daje rubin crvena, puna i srednje teška vina s 12 do 13,5% alkohola, 5 do 7 g/l kiselosti, 25 do 32 g/l ekstrakta te aromama ribizla i kupine.[4] Blatine uvijek sadrže oko 15% primjesa sorte oprašivača. Vrhunska vina proizvode se i s boljih položaja. Skladištenje drvene bačve do pet godina povećava kvalitetu. Neki proizvođači također razvijaju blatinu u hrastovim bačvama.[1] Blatine se preporučuju na 18 do 20°C uz intenzivno začinjena jela, divljač, jela s roštilja, riblji paprikaš ili goveđu šunku.
Vidi također
urediReference
uredi- ^ a b c Robinson, Jancis; Harding, Julia; Vouillamoz, Jose (2012). Wine Grapes: A Complete Guide to 1,368 Vine Varieties, Including Their Origins and Flavours (jezik: engleski). New York City: Ecco. ISBN 9780062206367. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Die österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild (Kronprinzenwerk), Band 22, Bosnien und Hercegowina". fedora.phaidra.univie.ac.at (jezik: njemački). 1901. Pristupljeno 27. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Jelić, Dušan; Vlastelica, Raško (2013). "A building block of Herzegovina Wine Report 2013". winesofbalkans.com (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Blatina". glossar.wein.plus (jezik: njemački). wein.plus - Das größte Weinlexikon der Welt. Pristupljeno 27. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
