Đuro Pucar
Đuro Pucar (nadimak Stari) bio je bosanskohercegovački politički radnik, porijeklom iz siromašne seljačke porodice. Kao kovački radnik, 1920. postao je član omladinske organizacije SKOJ, a 1922. i član Komunističke partije Jugoslavije. Bio je naročito aktivan u radničkim sindikalnim organizacijama, u kojima je bio i funkcioner.
Đuro Pucar | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođenje | 13. decembar 1899. |
| Smrt | 12. april 1979 (79 godina) |
Godine 1929. osuđen je na osam godina robije, ali mu je kazna povećana na još dvije godine, jer se borio protiv nesnosnog stanja u tadašnjim zatvorima i kazamatima Kraljevine Jugoslavije. Od 1939. ilegalno je živio u Sarajevu, gdje je postao član novoformiranog Pokrajinskog odbora KPJ za Bosnu i Hercegovinu i gdje je djelovao usprkos progonu policije. Kao delegat iz BiH na 5. Zemaljskoj konferenciji KPJ 1940. u Zagrebu izabran je za člana Centralnog komiteta KPJ. Do napada nacističke Njemačke na Jugoslaviju 1941. intenzivno je radio na omasovljenju i jačanju partijskih organizacija i na sprovođenju odluka 5. Zemaljske konferencije, ilegalno boraveći u Sarajevu i drugim mjestima. U julu 1941. po odluci PK KPJ za BiH otišao je u Banju Luku, iz koje je kao sekretar KPJ vršio pripreme za ustanak u Bosanskoj krajini, koji je kasnije i vodio. Bio je članom Glavni štab NOP odreda Bosne i HercegovineGlavnog štaba NOP dodreda Bosne i Hercegovine, potpredsjednik ZAVNOBiH-a i član predsjedništva AVNOJ-a, sekretar Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu.
Po oslobođenju zemlje od okupatora bio je ministar bez portfelja u prvoj Vladi Bosne i Hercegovine, vršilac dužnosti predsjednika Prezidijuma Narodne skupštine BiH i potpredsjednika Prezidijuma Narodne skupštine Jugoslavije, zatim predsjednik Vlade BiH i sekretar CK KPBiH, član Izvršnog komiteta CK SKJ, član Predsjedništva SO SSRNJ, predsjednik Saveznog odbora SUBNOR-a, član Savjeta Federacije. Đuro Pucar Stari bio je odlikovan kao Narodni heroj Jugoslavije i junak socijalističkog rada. Po njemu su bile nazvane mnoge ulice u prijeratnoj Bosni i Hercegovini (1945-1992), ali i širom bivše Jugoslavije (danas ga nose još ulice u Velikoj Kladuši, Šapcu i Zaječaru), institucije i tvornice u zemlji, kao i općina Pucarevo, danas Novi Travnik.
Reference
uredi- Mala enciklopedije Prosvete u tri toma, tom 3 (Po-Š), Beograd, 1986, str. 122.