Čakovec

Čakovec (mađarski: Csáktornya; njemački: Tschakathurn) jest grad u Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije.

Čakovec
Grad
Grad Čakovec
Čakovec, kolaž
Zastava Grb
Čakovec Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 46°23′23″N 16°26′17″E
Država	Hrvatska
Županija	Međimurska
Vlada
• Gradonačelnik	Ljerka Cividini (HNS)
Površina
• Općina	72,58 km2
Najveća nadmorska visina	168 m
Stanovništvo (2011)
• Općina	27.820
• Općina (gustoća)	383,3 /km2
• Naselje	15.147
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	40000
Pozivni broj	(+385) 40
Veb-sajt	Grad Čakovec

Čakovec, rimokatolička crkva "Sv. Nikola Biskup"

Historija

Prema dosada poznatim podacima, prvo naselje na današnjem području Čakovca podigli su Rimljani pod nazivom Aquama, kao utvrdu za vojne potrebe. Čakovec je dobio ime po grofu Dimitriju Csakyju (Čakiju), koji je početkom 13. vijeka podigao drvenu utvrdu koja je prozvana "Čakov turen". Prvi puta se Čakovec, kao utvrđeni grad, spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Kroz svoju burnu historiju Čakovec je, kao i Međimurje, često mijenjao gospodare. Najznačajnije razdoblje je svakako 16. i 17. vijek, kada su u Čakovcu, od 1547. godine, vladali hrvatski banovi i vojskovođe iz porodice Zrinski.

Kroz više generacija, počevši od Nikole Šubića Zrinskog Sigetskog, porodica Zrinski je od čakovečke utvrde stvorila jedan od najraskošnijih hrvatskih i evropskih dvoraca toga doba.

U to vrijeme grad je bio ne samo oaza civilizacije i kulture na vječno nemirnoj turskoj granici, već i mjesto na kojem su donosile odluke od bitnog značaja kako za Hrvatsku, tako i za njeno srednjoevropsko okruženje. U Čakovcu su održane banske konferencije za Nikole Zrinskog-Čakovečkog (1620.-1664.).

Poveljom Jurja IV Zrinskog od 29. maja 1579. godine, stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde daje se status slobodnog trgovišta, čime je naselje dobilo osnovne atribute grada.

1848. godine Čakovec je proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Izabrano je gradsko vijeće od 30 članova, njegov izvršni organ - Savjet Grada Čakovca od 10 članova te prvi gradonačelnik. Snažan privredni i društveni polet Čakovec doživljava u drugoj polovini 19. vijeka izgradnjom željezničke pruge, jedne od prvih na ovim prostorima.

Uspostavljanjem jedinica lokalne uprave i samouprave, čime je Republika Hrvatska podjeljena na županije, te gradove i općine, Čakovec 1993. godine ponovno dobija status grada.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare općine Čakovec. 2013. godine u sastav grada ušlo je naselje Štefanec do tada u sastavu općine Mala Subotica.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Čakovec)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Čakovec je imao 27.104 stanovnika, od čega u samom Čakovcu 15.147. Poslije priključenja naselja Štefanec grad broji 27.820 stanovnika.

Grad Čakovec

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
5.533	6.705	8.124	8.846	10.242	10.836	12.241	14.169	15.899	16.890	19.265	22.202	25.579	28.057	28.279	27.820

Napomena: Nastao iz stare općine Čakovec. Od 1890. do 1921. dio podataka sadržan je u gradu Varaždinu (Varaždinska županija). U 1991. dio podataka sadržan je u općinama Strahoninec i Šenkovec, a sadrži dio podataka za općinu Šenkovec.

Čakovec (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
2.678	3.269	4.178	4.514	5.402	5.913	6.377	6.893	7.037	7.684	9.643	11.773	14.595	15.999	15.790	15.147

Napomena: U 1991. dio područja naselja pripojen je naselju Šenkovec (općina Šenkovec). Za 1981. podaci su ispravljeni, dok je ostalih godina taj dio bio bez stanovnika. Sadrži podatke za bivše naselje Gornji Pustakovec od 1857. do 1931.

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Čakovec)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Čakovec je imalo 15.999 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati			14,657	91,61%
Jugoslaveni			258	1,61%
Srbi			242	1,51%
Slovenci			164	1,02%
Albanci			46	0,28%
Mađari			35	0,21%
Muslimani			27	0,16%
Crnogorci			23	0,14%
Makedonci			9	0,05%
Česi			8	0,05%
Rusini			6	0,03%
Jevreji			4	0,02%
Ukrajinci			4	0,02%
Bugari			2	0,01%
Nijemci			2	0,01%
Slovaci			2	0,01%
Austrijanci			1	0,00%
Poljaci			1	0,00%
Romi			1	0,00%
ostali			10	0,06%
neopredijeljeni			264	1,65%
region. opr.			23	0,14%
nepoznato			210	1,31%
ukupno: 15.999

Galerija

• 
  centar
• 
  kulturni centar
• 
  trgovački kasino
• 
  Strossmayerova ulica
• 
  rimokatolička crkva "Sv. Antun Padovanski"
• 
  zgrada Scheier
• 
  stambene zgrade
• 
  ulaz u stari grad
• 
  Feštetićeva zgrada
• 
  pedagoška akademija
• 
  hotel "Park"
• 
  Porcijunkulovo
• 
  kip Sv. Jeronima
• 
  spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom
• 
  sportska dvorana
• 
  tvornica čarapa "MTČ"
• 
  glavna željeznička stanica Čakovec
• 
  bista Petra Zrinskog ispred zgrade županijske uprave

Čakovec, Franjevački trg

Također pogledajte

• Spisak gradova u Hrvatskoj

Literatura

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

• Zvanične stranice Grada
• Čakovec online Arhivirano 19. 3. 2021. na Wayback Machine
• Historijska hronologija

Nedovršeni članak Čakovec koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.