Zija Dizdarević
Zija Dizdarević (Vitina, Ljubuški; 18. februar 1916. – proljeće 1942.) bio je bosanskohercegovački i jugoslovenski književnik. Rođen je u Vitini kod Ljubuškog a stradao je kao žrtva ustaškog terora početkom 1942. godine.
| Zija Dizdarević | |
|---|---|
 Zijo Dizdarević | |
| Rođenje | 18. februar 1916. Vitina, Ljubuški, Austro-ugarska |
| Smrt | proljeće 1942. Jasenovac, NDH |
| Jezik | bosanski |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Obrazovanje | Učiteljska škola; Studij pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu |
| Žanr | Pripovjetke |
Poznata djela
Blago u duvaru, Majka[1] | |
Biografija
urediRođen je u malom hercegovačkom mjestu Vitina kod Ljubuškog u bošnjačkoj porodici, od oca Šefkije i majke Selime.[2] Nekoliko godina po rođenju sa porodicom se seli u Fojnicu gdje provodi djetinjstvo.
Nakon završene osnovne škole u Fojnici, 1926. godine upisao se na Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu koju završava 1930. Godinu dana kasnije pošao je u Učiteljsku školu u Sarajevu i završio je 1936. sa odličnim uspjehom.
Još kao srednjoškolac djeluje kao aktivist u društvu, učestvujući u đačkim štrajkovima, a taj buntovni karakter mu donosi nenaklonost režima i čestu prismotru policije. U tom periodu objavljuje i prve literarne radove: Halucinacije i Zapisi bolesnog čovjeka (1935.) što upućuje na njegov nesporni talenat. Zbog antirežimske političke aktivnosti ne uspijeva pronaći posao učitelja, te 1937. godine se upisuje na studij pedagogije i psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.[2] Tokom studentskog perioda izdržava se od pisanja priča za dnevne novine Politiku, pružanja privatnih časova i sviranja violine po kafanama na raznim zabavama. U tom periodu objavljuje mnoge pripovjetke i radove u Putokazu, Pregledu i Politici.
Bolest ga nije sprječavala da se legalno i ilegalno uključi u mnogobrojna studentska tijela. Postao je i član Komunističke partije odmah po upisu na studij.
Iz studentskih dana ga vezalo čvrsto prijateljstvo sa bosanskohercegovačkim književnikom Brankom Ćopićem, koji je jedno od svojih najboljih djela Bašta sljezove boje posvetio upravo Ziji.[3]
U prvoj godini Drugog svjetskog rata djelovao je kao ilegalac u Fojnici i Sarajevu. U proljeće 1942. uhapšen je u Sarajevu, dan prije odlaska u partizane, odveden u ustaški koncentracijski logor Jasenovac i odmah ubijen.[4]
Djela
urediU svojim pripovijetkama Dizdarević je opisao tragične sudbine malih ljudi, a koje je on doživio vrlo emotivno. Opisivao je život u malom mjestu (kasabi), patnju običnog čovjeka, kao i čovjekovo mukotrpno odrastanje. On nikada nije imenovao kasabu, što je čini univerzalnom, iako se može pretpostaviti da se veže uz gradove: Fojnica, Visoko, Kiseljak, Zenica i Kreševo ili neki drugi srodni gradići.[5]
Posthumno, objavljene su mu knjige:
- Pripovijetke (Svjetlost, Sarajevo, 1948),
- Prosanjane jeseni (Džepna knjiga, Sarajevo, 1959),
- Sabrana djela (Svjetlost, Sarajevo, 1968),
- Blago u duvaru (Zadrugar, Sarajevo, 1983). Prema ovoj pripovjetci 1975. godine snimljen je istoimeni televizijski film.
Susreti Zija Dizdarević
urediKnjiževno-kulturna manifestacija „Susreti Zija Dizdarević“ održava se svake godine u Fojnici, u znak sjećanja na bosanskohercegovačkog književnika koji je u svojim pripovijetkama najviše opisivao Fojnicu i ljude u njoj u vremenu između dva svjetska rata.[6][7][8]
Reference
uredi- ^ Zija Dizdarevic: „Majka“
- ^ a b "Zija Dizdarević:Majka". http://www.bosnjackooko.com/. Arhivirano s originala, 16. 4. 2016. Pristupljeno 5. 3. 2018. Vanjski link u parametru
|website=(pomoć) - ^ Pismo Ziji: Branko Ćopić
- ^ Indira Pindžo - Zija Dizdarević bh. pisac, violinist i komunist: Riječima slikao bosansku kasabu, 14/05/2022.
- ^ Moja lektira - Pripovjetke: Zija Dizdarević - 24.7,2022
- ^ Grad Sarajevo - Književno-kulturna manifestacija “Susreti Zija Dizdarević”.
- ^ www.tacno.net - Književno–kulturna manifestacija Susreti Zija Dizdarević - 2022
- ^ fojnica.net - Konkurs ‘Zija Dizdarević’ za kratku priču/pripovijetku u 2021. godini -
Vanjski linkovi
uredi
- "Zašto je Zija Dizdarević uhapšen, mučen i ubijen u Jasenovcu?", Jasmin Agić, Al Jazeera Balkans, 8. 9. 2018.
Nedovršeni članak Zija Dizdarević koji govori o bosanskohercegovačkim biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.