Zgrada Srpskog kulturno-prosvjetnog društva "Prosvjeta"

stambeno-poslovni objekat

Zgrada Srpskog kulturno-prosvjetnog društva Prosvjeta u Sarajevu, nalazi se na raskršću ulica Obala Kulina bana i Sime Milutinovića u Sarajevu. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 20. do 26. januara 2009. godine, donijela je odluku da se zgrada, proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo. Zgrada se danas nalazi u vlasništvu Srpskog kulturno-prosvjetnog društva „Prosvjeta“ u Sarajevu.

Zgrada SPKD Prosvjeta u Sarajevu - arhivski snimak

HistorijaUredi

Od dolaska austrougarske vlasti 1878. godine, na području Bosne i Hercegovine osnovano je nekoliko kulturno-prosvjetnih društava. Osnovni cilj kulturno-prosvjetnih društava bio je pomaganje sirotinje, učenika, te prosvjećivanje naroda:

  • Od 1892. godine djeluje Jevrejsko kulturno-prosvjetno društvo La Benevolencija koje za osnovni cilj ima školovanje omladine.
  • Godine 1902. osnovano je Hrvatsko društvo Napredak za namještanje djece u zanate i trgovine.
  • Prosvjeta – prosvjetno i kulturno društvo Srba u Bosni i Hercegovini – osnovano je 18. augusta 1902. godine. Osnovni zadatak društva je da pomaže napredak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini na prosvjetnom i kulturnom polju.
  • Gajret je bilo društvo za potpomaganje muslimana učenika srednjih i visokih škola u Bosni i Hercegovini i Austro-Ugarskoj Monarhiji. Osnivačka skupština "Gajreta" održana je 20. februara 1903.

ArhitekturaUredi

Do pojave stilskih elemenata secesije u arhitekturi u Bosni i Hercegovini 1898. godine, proteklo je punih dvadeset godina. Tadašnji arhitekti pratili su moderna zbivanja i secesija je relativno brzo prihvaćena. Arhitektura Bosne i Hercegovine ušla je u novu fazu umjetničkog uticaja, ali nije uticala da se u potpunosti odbace tradicionalni stilovi, prvenstveno u izgradnji sakralnih i javnih objekata.[2]

U početku je secesija imala formalni pristup, gdje se vanjskim efektima nastojao stvoriti arhitektonski utisak blizak secesiji, uz primjenu raznih ukrasnih elemenata.[3].

OpisUredi

Promatrajući primjere arhitekture secesije u Sarajevu, zgrada Srpskog kulturno-prosvjetnog društva "Prosvjeta" spada u jedan od vrijednih primjera.[1] Građena je kao trokatnica, nepravilne tlocrtne osnove, ukupnih dimenzija 24 m x 13,50 m. Visina je oko 23 m. Prizemlje zgrade korišteno je za poslovne prostorije. Na prvom katu smještene su sobe za igranje, dva salona, soba za razgovor, garderoba, ostava i biblioteka. Prostorije na drugom i trećem katu predviđene su za stambene jedinice.

U stilskom oblikovanju fasade kao cjeline i u pojedinačnim elementima dominiraju secesionistički dekorativni oblici. Bogato formirano pročelje, razvija se iz ugla zgrade te je istaknuto rizalitnom formom. U arhitekturi secesije, rizalit je najčešći motiv kompozicije pročelja, djelimično i zbog toga što je to najdominantniji motiv eksterijera gradske bosanske kuće.[4][5]

Oblikovanje alegorijske figure Prosvjete, u formi piramidalne kompozicije, smještene na atici iznad trećega kata, pripada naslijeđu baroka. Rad je kipara Miše Stevića. Skupinu čine: alegorijska figura "Prosvjete" na čije se krilo oslanja dijete, figure srpskog seljaka, građanina i dječaka te različiti simbolički motivi: orao, knjiga, vijenci, globus i dr.[2]

Objekat je u dobrom stanju.

Također pogledajteUredi

LiteraturaUredi

  • Alija Bejtić - Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973.
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • Ibrahim Krzović - Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Kulturno naslijeđe, Sarajevo
  • Jela Božić - Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989.

ReferenceUredi

  1. ^ a b "Zgrada Prosvjete". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  2. ^ a b "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 31. 7. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu-". RABIC Sarajevo, 1999. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)" (PDF). Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 31. 7. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Gorčin Dizdar: Secesija i 'bosanski slog' – bosanski stil u arhitekturi". Fondacija Mak Dizdar, objavljeno 07/12/2008. Pristupljeno 31. 7. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi