Zgrada željezničke sekcije u Prijedoru

Zgrada željezničke sekcije u Prijedoru izgrađena je u vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 7. novembra 2014. godine je donijela odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo. Zgrada se nalazi u Solunskoj ulici, u sjeveroistočnom dijelu centralne zone grada, nedaleko od zgrade željezničke stanice Prijedor i željezničke pruge koja se nalazi na sjeveroistoku.

Štajnbasova pruga, u Jugoslaviji Šipadova pruga

Historija

Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj krajem decembra 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosjeka od Banje Luke do Dobrljina, koja je prolazila kroz Prijedor, a njena dužina iznosila je 87 km. Izgrađena je kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Osmanskog carstva, trebala povezati Carigrad sa Bečom. U vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, između 1898. i 1905. godine izvršena je modernizacija pruge i izgrađena zgrada željezničke stanice u Prijedoru.

Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogastva, kao i za putnički saobraćaj. Izgradnja šumskih željeznica u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave najuže je povezana sa eksploatacijom bosanskih šuma i razvitkom drvne industrije. Uskotračna pruga Prijedor – Srnetica – Drvar – Lička Kaldrma izrađena je 1914. godine. Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. godine u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220 km šumskih pruga. Najveće su bile pruge bečkog industrijalca Otta Steinbeissa (Štajnbasa) u zapadnoj Bosni koje će se kasnije nazivati Šipadove pruge.

Početkom izgradnje uskotračne pruge prema Drvaru u Prijedor je došao jedan broj stručnjaka iz Austrije za čije potrebe je izgrađena luksuzna reprezentativna stambena zgrada. Nakon I svjetskog rata i odlaska austrijskih službenika stanove u zgradi su koristili službenici jugoslavenske željeznice.

Opis

Stambena Zgrada željezničke sekcije u Prijedoru je pravougaone osnove, vanjskih dimenzija oko 26,50 X 11,50 m. Sastoji se od prizemlja, sprata, podruma i tavaskog prostora. U prizemlju i na spratu nalaze se po četiri stambene jedinice. Prostori su negdje zadržali prvobitni raspored, a na pojedinim mjestima su stanari pregrađivali prostore prema svojim potrebama. U prizemlju se nalazi prostrani hol visine 4,2 m, hodnik, stepenište za sprat i zajednički prostori toaleta i ostava. Pod je od keramičkih ploča. Objekat je prekriven dvovodnim krovom sa pokrovom od eternita. Krovna konstrukcija izrađena je od drveta. Na krovu se na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj strani nalaze krovne badže koje su smještene na sredini krovne plohe. Visina objekta od zemljišta do sljemena iznosi oko 11,75.

Na jugoistočnoj i jugozapadnoj strani nalaze se dvije lođe sa dekorativnom ogradom od kovanog željeza. Dekoracija ograde urađena je od floralnih motiva. Ispod ploče lođe urađena su dva dekorativna horizontalna nosača koja služe kao oslonac za ploču. Na sjeveroistočnoj fasadi prizemlja vidljivi su ostaci dekoracije koja je bila izrađena u malteru u obliku horizontalnih ploha širine oko 20 cm. Fasada sprata je malterisana bez dekoracije. Profilirani vijenci nalaze se na dijelu između prizemlja i sprata kao i na dijelu timpanona koja je izrađena u gornjem dijelu badže.

Zgrada željezničke je građevinski u veoma lošem stanju i to zbog neodržavanja i usljed neprimjerene izgradnje u njenoj neposrednoj blizini. U prizemlju objekta, na jugozapadnoj strani strop se obrušio i prijeti da dođe do novog obrušavanja ukoliko se ne sanira. Krov prokišnjava na više mjesta.

Literatura

• Ajdin Fevzija, Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006. - Historija željeznica Bosne i Hercegovine
• Dževad Juzbašić, Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974.