Za šaku dinamita

Za šaku dinamita
Za šaku dinamita
Režiser	Sergio Leone
Producent	Fulvio Torsella ; Claudio Mancini ; Ugo Tucci
Scenarist(i)	Luciano Vincenzoni; Sergio Donati; Sergio Leone ;
Uloge	Rod Steiger ; James Coburn ; Romolo Valli
Muzika	Ennio Morricone
Žanr	Vestern
Kinematografija	Giuseppe Ruzzolini
Montaža	Nino Baragli
Produkcija	Euro International Film ; Rafran Cinematografica ; San Miura
Distributer	Euro International Film (Italija) ; United Artists (SAD)
Premijera	29. oktobar 1971 (Italija) ; 30. juni 1972 (SAD)
Trajanje	157 minuta
Zemlja	Italija
Jezik	Italijanski ; Engleski ; Španski
Prethodnik	Bilo jednom na Divljem zapadu
Nasljednik	Bilo jednom u Americi

Za šaku dinamita (italijanski: Giù la testa; engleski: A Fistful of Dynamite), poznat i kao Bila jednom jedna revolucija, jest špageti-vestern Sergia Leonea iz 1971. sa Jamesom Coburnom i Rodom Steigerom u ulogama bivšeg irskog revolucionara i siromašnog meksičkog razbojnika, koji se susreću tokom turbulentne Meksičke revolucije. To je drugi film iz Leoneove tzv. "Bilo jednom..." trilogije.

Radnja

Poštanska kočija

U Meksiku tokom revolucije Juana Mirandu (Rod Steiger) na putu pokupi poštanska kočija. Nakon što je ušao unutra, počinje mu se izrugivati grupa bogataša. Kočija prolazi pokraj skupine siromašnih Meksikanaca. Vozač se zaustavlja i pozove ih unutra, ali oni ne odgovaraju. Ubrzo se kočija ponovo zaustavlja, na što se bogataši prestraše. Oni isti Meksikanci razbijaju prozore na kočiji i počnu pištoljima prijetiti putnicima, osim Juanu. Otkriva se da su oni Juanova porodica. Opljačkaju bogataše i pošalju ih niz brdo.

Juan upoznaje Johna

Ubrzo nakon toga upoznaju Seana Malloryja (James Coburn), pripadnika irskog republikanskog pokreta i stručnjaka za eksplozive, koji bježi od Britanaca. Nazivaju ga uobičajenijim imenom "John", jer im je izgovor njegovog pravog imena stran. Vidjevši da John zna rukovati eksplozivom, Juan ga odlučuje nagovoriti da se pridruži razbojnicima u napadu na veliku banku u Mesa Verdeu. John je u međuvremenu stupio u kontakt s revolucionarima i namjerava iskoristiti svoj dinamit za njihove ciljeve.

Mesa Verde

Dok napadaju banku, što je dio orkestriranog revolucionarnog napada na vojsku (koji je organizirao dr. Villega), Juan shvata da u banci nema novca te je vojska koristi kao zatvor za političke zatvorenike. Ne znajući to, Juan i njegova porodica u potrazi za novcem oslobađaju zatvorenike, a Juan postaje junak revolucije.

Bitka u brdima

Kasnije, vojska proganja revolucionare u brdima. John i Juan dobrovoljno se javljaju da će stati iza dva mitraljeza i dinamita. Zahvaljujući Johnovim vještinama, veliki dio vojne jedinice uništen je dok se skrivao ispod mosta, ali general Günther Reza, koji zapovijeda njemačkim oklopnjakom, preživljava.

Tragedija u špilji

Nakon bitke John i Juan otkrivaju da je većinu njihovih saboraca, uključujući Juanovu porodicu i djecu, pobila vojska u špilji. Obuzet tugom i bijesom, Juan se sukobljava s vojskom ispred špilje s mitraljezom u ruci, ali ubrzo biva zarobljen. John se ušulja u vojni kamp i ugleda kako streljački vodovi likvidiraju revolucionare koje je izdao dr. Villega nakon što su ga mučili pukovnik Günther i njegovi ljudi (ovo u Johnu budi uspomene na sličnu izdaju koju su počinili njegovi najbolji prijatelji u Irskoj). U drugom kampu Juan se također nađe pred strijeljanjem, ali John dinamitom diže vod u zrak, a njih dvojica uspijevaju pobjeći na Johnovom motociklu.

Vlak generala Huerte

Kasnije, John i Juan skrivaju se u stočnom vagonu voza. Voz u posljednjem trenutku staje kako bi pokupio tiranina, generala i guvernera Huertu, koji također bježi s malim bogatstvom u strahu od dolaska revolucionara, predvođenih Panchom Villom i Emilianom Zapatom. Voz na putu upada u zasjedu, a Juan ubija Huertu. Kako se otvaraju vrata vagona, Juana pozdravlja rulja, a on opet neočekivano postaje heroj revolucije.

Voz pukovnika Reze

Nakon ovoga John i Juan sa zapovjednicima lokalnih revolucionara putuju vozom, a pridružuje im se i oslobođeni dr. Villega; samo John zna za Villeginu izdaju. Na putovanju saznaju da će snage Pancha Ville kasniti 24 sata, dok voz s 1.000 vojnika, predvođenih pukovnikom Rezom, stiže za nekoliko sati. John predlaže da napune lokomotivu dinamitom i pošalju je naprijed. Zatraži još jednog čovjeka, ali umjesto da uzme Juana izabire dr. Villegu. Na putu John kaže Villegi da zna za njegovu izdaju. Iako kaže da još može biti od koristi revoluciji, Villega, obuzet krivnjom i unatoč Johnovim molbama, ostaje u lokomotivi prije nego što ona udari u vojni voz. John iskače na vrijeme, vojni voz ispada iz šina, a dobar dio njega odlazi u zrak.

Posljednja bitka

Revolucionarska zasjeda je uspješna, ali kad John pođe kako bi se sastao s Juanom, u leđa ga pogađa pukovnik Reza. Razjaren, Juan kreće na Rezu sa svojim mitraljezom i ubija ga. Dok John umire, prisjeća se svog najboljeg prijatelja i djevojke. Gledaoci prvi put saznaju da su John i njegov najbolji prijatelj bili upetljani u ljubavni trokut s istom ženom. Juan upita Johna o dr. Villegi. John sačuva doktorovu tajnu i kaže Juanu da je poginuo kao junak revolucije. Dok Juan zaziva pomoć za umirućeg Johna, John, shvativši da mu je kraj blizu, diže sam sebe u zrak dinamitom.

Glumci

Glumac	Uloga
James Coburn	John (Sean) H. Mallory
Rod Steiger	Juan Miranda
Maria Monti	Adelita, žena u poštanskoj kočiji
Rik Battaglia	Santerna
Franco Graziosi	general / guverner Huerta
Romolo Valli	dr. Villega
Antoine Saint-John	Gutierrez / puk. Günther Reza
Vivienne Chandler	Johnova djevojka (prisjećanje)
David Warbeck	Johnov prijatelj Sean Nolan (prisjećanje)
Giulio Battiferri	Miguel
Poldo Bendandi	pogubljeni revolucionar
Omar Bonaro
Roy Bosier	zemljoposjednik
John Frederick	Amerikanac

Produkcija

Scenarij za film napisali su Luciano Vincenzoni, Sergio Donati i Sergio Leone. Leone je bio duboko povezan s projektom od njegovog početka, ali u početku nije namjeravao režirati film. Peter Bogdanovich, njegov originalni izbor za režisera, ubrzo je napustio projekt jer nije imao traženu kontrolu nad njim. Leone je nakon toga angažirao svog redovnog pomoćnog režisera. Međutim, Coburn (koji je odbio glavnu ulogu u filmu Za šaku dolara sedam godina prije) i Steiger odbili su glumiti ako film ne režira sam Leone. Pristao je, a Santi je ostao pomoćni režiser. Zbog ovih promjena, neki ljubitelji smatraju da je Za šaku dinamita dva filma u jednom (prvi, smješniji dio u vezi s Mesa Verdeom, dok se drugi, dosta ozbiljniji, bavi revolucijom).

Kritike

U usporedbi s Leoneovim prethodnim filmom, Bilo jednom na Divljem zapadu, Za šaku dinamita nije bio toliko popularan. Jedan od razloga za to može biti Leoneovo insistiranje na naslovu Duck, You Sucker, što je vjerovatno ostavilo dojam da je film humoristički vestern. Leone je bio uvjeren da je "Duck, you sucker" popularna američka fraza unatoč tvrdnjama američkih zvijezda Steigera i Coburna da nikad nisu čuli za nju. Kad je film 1972. doživio reizdanje, studio ga je preimenovao u Za šaku dinamita, povezavši ga tako s Leoneovim prvim hitom Za šaku dolara.

Analiza

Kadar iz filma

Za šaku dinamita vjerovatno sadrži više socijalne kritike nego bilo koji drugi Leoneov film. Film počinje citatom Mao Zedonga o prirodi revolucija i klasnih sukoba. Kroz film Leone prikazuje duboke klasne podjele koje su oblikovale Meksiko tokom krvave revolucije. Glavni negativac Günther Reza prikazan je kao nacistički tenkovski zapovjednik u oklopnom vozilu. U filmu ima i nekoliko scena u kojima meksički federalesi likvidiraju revolucionare. Leone ih je namjerno ubacio kako bi predstavljale paralelu s fašizmom. Naime, režiser je odrastao u Mussolinijevoj Italiji tokom Drugog svjetskog rata. Film je, unatoč Leonevim ljevičarskim idejama, trebao biti i kritika ljevičarskih "revolucionaških" režisera, kao što je Jean-Luc Godard, i niza tzv. "Zapata-vesterna", koji su postali dominantni u žanru špageti-vesterna. Zbog toga je film dosta izrezan. Do danas je objavljeno nekoliko verzija, od kojih je svaka uključivala novi materijal.

Historijske netačnosti

Kad Juan pretražuje Seanove stvari, pronalazi zastavu s prišivenim akronimom "I.R.A." Međutim, IRA nije osnovana sve do 1919, tokom Irskog rata za nezavisnost, a nakon Meksičke revolucije. Skraćenica je trebala biti "I.R.B." (Irsko republikansko bratstvo).
Jedan od mitraljeza koji se koriste jeste njemački MG 42, prvi put korišten u Drugom svjetskom ratu.
General Huerta ubijen je pištoljem Browning HP, koji je u upotrebu ušao tek 1935.
Johnov motocikl jest model iz 1928.