Vlasi Vlahovići

Vlasi Vlahovići (Vlacouich vlachus, vlachi Vlachouich, Vlachouichi) bili su smješteni na području današnjeg naselja Vlahovići kod Ljubinja, koje je dobilo ime po njima. Vezani su i za lokaciju pod imenom ‘Bioska’, koja se za njih veže 1462. godine. [1] Vlasi Vlahovići spominju se od 1368. godine. [2] Katunari Vlahovića su iz istog roda i prate se kroz čitavo stoljeće. To su: Ostoja Vlahović, Vučihna i Stjepko Vlahović, Bijela Vučihnić, Vlađ Bijelić i Vukoslav Vlađević. [3]

Jedan od sinova Vučihne Vlahovića, Vukac Vučihnić, zabilježen je na natpisu u selu Vlahovići kod Ljubinja. [4] Natpis je nastao poslije 1435. godine. [5]

Seniori vlaha Vlahovića su vlastela Pavlovići, a kasnije Kosače. [6]

Vlahovići se bave stočarstvom i prijevozom robe. Augusta 1435. godine Vlah Vlahović Bijela Vučihnić, čovjek vojvode Radoslava Pavlovića obavezao se dubrovačkom vlastelinu Tripku Bundiću prevesti 53,5 tovara soli i tri tovara tkanina od Dubrovnika do Podborča po cijeni od pet perpera po tovaru. [7]


Reference uredi

  1. ^ „Herachus Voccotich coram domino Rector ser Zupano de Bona lamentum detulit contra Buglchum, Stiepanum, Bogauaz et Medoe fratres Nouacouichii Vlachouichi de Bioscha jurisdictionis herceg, dicens et exponens dictus Herachus quod predicti fratres violenter sibi abstulerunt unam schauinam valoris yperperorum duorum” (12. februara 1462. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Lamenta de foris, Svezak: XXXV, Folija: 204 verso.
  2. ^ Desanka Kovačević, Средњовјековни катун по дубровачким изворима, „Симпозијум о средњовјековном катуну”, Научно друштво Босне и Херцеговине, Посебна издања 2, Одјељење историјско-филолошких наука 1, Сарајево, 1963, 124-126; D. Kovačević-Kojić, Učešće Vlaha u trgovinskoj razmjeni tokom XIV i XV vijeka, “Simpozijum: Vlasi u XV i XVI vijeku”, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Radovi 73, Odjeljenje društvenih nauka 22, Sarajevo 1983, 81.
  3. ^ Esad Kurtović, Sitni prilog o vlasima Vlahovićima, Godišnjak 5, Bošnjačka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005, 49-58.
  4. ^ “А се лежи Вукац’ Вуч(и)хнић’ ..... Види се зламеније чтио(че) (Помни)те а вас’ б(о)г’ благосло(вио) (А се писа) Прибисав’”, Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga II, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1964, 42-43.
  5. ^ E. Kurtović, Sitni prilog o vlasima Vlahovićima, 55.
  6. ^ E. Kurtović, Seniori hercegovačkih vlaha, Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 653-654.
  7. ^ „Biela Vocichnich vlachus voiuode Radossaui super se et omnia eius bona promisit et se obligauit ser Tripcho de Bonda presenti et conducenti ad omnem voluntatem eiusdem ser Tripchi de Ragusio portare cum bonis et sufficientibus animalibus solitis ad salmizandum fulcitis omnibus opportunis sine aliquo stalicio vel dillatione Sub Boraç quo sibi dicent per dictum ser Tripchum salmas quinquaginta tres cum dimidia salis, videlicet, modia 133 quarti 3 sine aliquo mancamento et vel diminutione et salmas tres pannorum similiter saluas et securas ab omni furto, rapina, igne, aqua et alio quocumque casu in oppinato, saluo quod a potenti exercitu qui sibi potenti manu vim facere et ipsas mercancias et vel partem ipsarum de manibus suis errippet. Et hoc precio et mercato yperperorum quinque pro qualibet dictarum trium salmarum pannorum et salmarum 53 ÷ salis. Quod sal totum habuisse et recepisse confessus est a dicto ser Tripcho hic in Ragusii et pro parte quarum trium salmarum pannorum confessus fuit habuisse et recepisse a suprascripto ser Tripcho yperperos septem et grossos sex. Renuntiantes. Judex et testis ut supra” (12. augusta 1435. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XX, Folija: 58.

Literatura uredi

  • Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Knjiga II, Zemaljski muzej, Sarajevo 1964.
  • Десанка Ковачевић, Средњовјековни катун по дубровачким изворима, „Симпозијум о средњовјековном катуну”, Научно друштво Босне и Херцеговине, Посебна издања 2, Одјељење историјско-филолошких наука 1, Сарајево, 1963. [[1]]
  • Desanka Kovačević-Kojić, Učešće Vlaha u trgovinskoj razmjeni tokom XIV i XV vijeka, “Simpozijum: Vlasi u XV i XVI vijeku”, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Radovi 73, Odjeljenje društvenih nauka 22, Sarajevo 1983.
  • Esad Kurtović, Sitni prilog o vlasima Vlahovićima, Godišnjak 5, Bošnjačka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005, 49-58. [2][mrtav link]
  • Esad Kurtović, Seniori hercegovačkih vlaha, Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 647-695. [3] Arhivirano 18. 9. 2015. na Wayback Machine