Velika Zlatna arena za najbolji film

Velika zlatna arena za najbolji film glavna je nagrada među Zlatnim arenama, koje se od 1955. dodjeljuju svake godine na Pulskom filmskom festivalu. Od 1955. do 1990. nagrade su bile jugoslavenski kinematografski ekvivalent američkog Oscara, a u konkurenciji su mogli biti filmovi iz šest republičkih (i dviju pokrajinskih) kinematografija bivše SFRJ.

Godine 1991. festival je otkazan zbog raspada Jugoslavije,[a] prije svega zbog rata u Hrvatskoj, ali je nastavljen 1992. kao festival hrvatskog filma (isključivši time filmove i filmaše iz današnje Slovenije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije). Od tada se u tom formatu održava svake godine, iako nijedna nagrada nije dodijeljena na izdanju iz 1994.[b]

Festivalski takmičarski program obično uključuje prikazivanje svih filmova lokalne produkcije u prethodnih 12 mjeseci (što je moguće zbog relativno malog broja u produkcije lokalne filmske industrije), pa svako uključen u njihovo stvaranje automatski je kvalificiran za nagrade Zlatne arene. Stoga ne postoje spiskovi nominiranih koji se objavljuju prije aktualne ceremonije dodjele nagrada kao što je slučaj s Akademijinim nagradama u SAD-u. Nagrade dodjeljuje ocjenjivački sud od pet ili šest članova koje imenuje festivalsko vijeće prije svakog izdanja festivala, a čine ga istaknuti filmaši i filmski kritičari.

Iako je festival utemeljen 1954, nagrada za najbolji film prvi je put dodijeljena 1957. Prije izdanja iz 1957. festival je imao zaseban izbor kritike i publike za nagradu za najbolji film prikazan na festivalu. Sve do 1990. nagrade su uvijek bile dodijeljene filmskoj produkcijskoj kompaniji ili više njih, osim 1981. kada je nagrada spojena sa Zlatnom arenom za režiju, pa su režiser i produkcijske kompanije dobitničkog filma (Pad Italije Lordana Zafranovića) zaslužile nagradu. Sveukupno gledajući, Jadran film iz Zagreba i Avala film iz Beograda bili su najuspješniji studiji tokom perioda postojanja Jugoslavije (1957–1990), osvojivši 11, odnosno 8 nagrada svaki.

U 1990-ima nagrada je privremeno spojena s onom za režiju sve do 1999. kada je stari format ponovo nakratko uveden. Između 2003. i 2007. filmski režiseri dobijali su nagradu za najbolji film iako su još uvijek mogli biti izabrani zasebno za nagradu za režiju (iako je u četirima od pet prilika u tom periodu isti režiser dobio obje nagrade za isti film). Od 2008. nagrada se dodjeljuje producentu filma.

Spisak dobitnika uredi

1955–1980. uredi

Sljedeća tabela popisuje sve filmove koji su bili dobitnici prvih triju nagrada u periodu od 1957. do 1980. U četirima prilikama dva su filma podijelila istu nagradu. Godine 1961. i 1965. dva su filma podijelila Veliku zlatnu arenu, a 1966. dva su filma podijelila drugu nagradu, dok su 1967. godine dva filma podijelila treću nagradu. Štoviše, 1965. druga nagrada nije dodijeljena. Podijeljene nagrade naznačene su zvjezdicom (*).

Promjene u nagradama
  • Godine 1954. nije postojao festivalski ocjenjivački sud ni zasebne nagrade po izboru kritike i publike. Nagrada za najbolji film po izboru kritike dodijeljena je filmu Vesni Františeka Čapa, a nagrada za najbolji film po izboru publike otišla je filmu Stojan Mutikaša Fedora Hanžekovića. U sljedećim godinama obje su nagrade po izboru kritike i publike bile paralelne sa Zlatnim arenama festivalskog ocjenjivačkog suda, pa se nagrade iz 1954. obično ne smatraju prethodnicama današnje Velike zlatne arene.
  • Godine 1955. festivalski ocjenjivački sud uveden je po prvi put i prvi je put nagrada službeno nazvana Velikom zlatnom arenom. Iako je bila dodijeljena režiseru najboljeg filma, ona je de facto prva Velika zlatna arena za najbolji film, a dobio ju je František Čap za film Trenutki odločitve.
  • Godine 1956. nagrada za najbolji film nije dodijeljena ni u jednom obliku.
  • Od 1957. do 1960. festivalski ocjenjivački sud rangiralo je tri najbolja filma festivala bez podjela službenih nagrada.
  • Od 1961. do 1968. Velika zlatna arena dodjeljivana je za najbolji film zajedno s drugom nagradom nazvanom Velikom srebrnom arenom i trećom nagradom nazvanom Srebrnom arenom.
  • Od 1969. do 1980. treća nagrada bila je nazvana Velika brončana arena.
Godina Nagrada Originalni naslov(i) Režiser(i)
1955.   Trenutki odločitve František Čap
1956. Velika zlatna arena nije bila dodijeljena.
1957.   Pop Ćira i pop Spira Soja Jovanović
  Svoga tela gospodar Fedor Hanžeković
  Subotom uveče Vladimir Pogačić
1958.   H-8 Nikola Tanhofer
  Cesta duga godinu dana Giuseppe De Santis
  Kroz granje nebo Stole Janković
1959.   Vlak bez voznog reda Veljko Bulajić
  Tri četrtine sonca Jože Babič
  Pet minuta raja Igor Pretnar
1960.   Deveti krug France Štiglic
  Rat Veljko Bulajić
  Tri Ane Branko Bauer
1961.   Balada o trobenti i oblaku France Štiglic
  Uzavreli grad Veljko Bulajić
  Veselica Jože Babič
  Pesma Radoš Novaković
1962.   Kozara Veljko Bulajić
  Saša Radenko Ostojić
  Prekobrojna Branko Bauer
1963.   Licem u lice Branko Bauer
  Radopolje Stole Janković
  Samorastniki Igor Pretnar
1964.   Službeni položaj Fadil Hadžić
  Marš na Drinu Žika Mitrović
  Ne joči, Peter France Štiglic
1965.   Prometej s otoka Viševice Vatroslav Mimica
  Tri Aleksandar Petrović
  Druga nagrada nije dodijeljena.
  Doći i ostati Branko Bauer
1966.   Ponedjeljak ili utorak Vatroslav Mimica
  Štićenik Vladan Slijepčević
  Rondo Zvonimir Berković
  San Puriša Đorđević
1967.   Skupljači perja Aleksandar Petrović
  Jutro Puriša Đorđević
  Breza Ante Babaja
  Na avionima od papira Matjaž Klopčič
1968.   Kad budem mrtav i beo Živojin Pavlović
  Podne Puriša Đorđević
  Imam dvije mame i dva tate Krešimir Golik
1969.   Nizvodno od sunca Fedor Škubonja
  Događaj Vatroslav Mimica
  Biće skoro propast sveta Aleksandar Petrović
1970.   Lisice Krsto Papić
  Biciklisti Puriša Đorđević
  Bube u glavi Miloš Radivojević
1971.   Rdeče klasje / Crveno klasje Živojin Pavlović
  U gori raste zelen bor Antun Vrdoljak
  Opklada Zdravko Randić
1972.   Maestro i Margarita Aleksandar Petrović
  Vuk samotnjak Obrad Gluščević
  Kako umrijeti Miomir Stamenković
1973.   Sutjeska Stipe Delić
  Bombaši Predrag Golubović
  Živjeti od ljubavi Krešimir Golik
1974.   Užička republika Žika Mitrović
  Derviš i smrt Zdravko Velimirović
  Crveni udar Predrag Golubović
1975.   Kuća Bogdan Žižić
  Zimovanje u Jakobsfeldu Branko Bauer
  Povest o dobrih ljudeh France Štiglic
1976.   Idealist Igor Pretnar
  Najdolgiot pat Branko Gapo
  Seljačka buna 1573 Vatroslav Mimica
1977.   Ne naginji se van Bogdan Žižić
  Akcija stadion Dušan Vukotić
  Ljubavni život Budimira Trajkovića Dejan Karaklajić
1978.   Okupacija u 26 slika Lordan Zafranović
  Bravo maestro Rajko Grlić
  Pas koji je voleo vozove Goran Paskaljević
1979.   Trofej Karolj Viček
  Usijanje Boro Drašković
  Zemaljski dani teku Goran Paskaljević
1980.   Petrijin venac Srđan Karanović
  Tajna Nikole Tesle Krsto Papić
  Ko to tamo peva Slobodan Šijan

1981–1990. uredi

Godine 1981. druga i treća nagrada izostavljene su.[3] Sljedeća tabela popisuje sve pobjednike od 1981. do 1990. Velika zlatna arena nije bila dodijeljena 1982. godine.[4]

Godina Originalni naslov(i) Režiser(i)
1981. Pad Italije Lordan Zafranović
1982. Velika zlatna arena nije bila dodijeljena.
1983. Zadah tela Živojin Pavlović
1984. Balkanski špijun Dušan Kovačević
Božidar Nikolić
1985. Otac na službenom putu Emir Kusturica
1986. Srećna nova '49. Stole Popov
1987. Već viđeno Goran Marković
1988. Život sa stricem Krsto Papić
1989. Sabirni centar Goran Marković
1990. Gluvi barut Bato Čengić

1991–trenutno uredi

Raspad Jugoslavije, koji je započeo u ranim 1990-ima, i rat u Hrvatskoj utjecali su na otkazivanje festivala 1991. godine.[1] Godine 1992. ponovo je pokrenut kao Pulski filmski festival (nasuprot Festivalu jugoslavenskog igranog filma kao što je bio poznat prije).[5] Kategorije nagrada i njihova imena nisu promijenjene, ali je selekcija sužena samo na hrvatske filmove isključivši filmove iz ostatka SFRJ-a. To je značilo da je broj potencijalnih filmova za nagrade osjetno pao, što je čak dovelo do otkazivanja ceremonije nagrada 1994. jer je samo jedan hrvatski film produciran u prethodnih 12 mjeseci.[2]

Godina Originalni naslov(i) Režiser(i)
1991. Festival je otkazan.[a]
1992. Priča iz Hrvatske Krsto Papić
1993. Kontesa Dora Zvonimir Berković
1994. Nacionalni takmičarski program je otkazan.[b]
1995. Isprani Zrinko Ogresta
1996. Kako je počeo rat na mom otoku Vinko Brešan
1997. Mondo Bobo Goran Rušinović
1998. Kad mrtvi zapjevaju Krsto Papić
1999. Bogorodica Neven Hitrec
2000. Maršal Vinko Brešan
2001. Polagana predaja Bruno Gamulin
2002. Fine mrtve djevojke Dalibor Matanić
2003. Tu Zrinko Ogresta
2004. Duga mračna noć Antun Vrdoljak
2005. Što je Iva snimila 21. listopada 2003. Tomislav Radić
2006. Sve džaba Antonio Nuić
2007. Živi i mrtvi Kristijan Milić
2008. Ničiji sin Arsen Anton Ostojić
2009. Metastaze Branko Schmidt
2010. Neka ostane među nama Rajko Grlić
2011. Kotlovina Tomislav Radić
2012. Pismo ćaći Damir Čučić
2013. Obrana i zaštita Bobo Jelčić
2014. Broj 55 Kristijan Milić
2015. Zvizdan Dalibor Matanić
2016. S one strane Zrinko Ogresta
2017. Kratki izlet Igor Bezinović
2018. Mali Antonio Nuić
2019. Dnevnik Diane Budisavljević Dana Budisavljević
2020. Tereza37 Danilo Šerbedžija
2021. Plavi cvijet Zrinko Ogresta
2022. Zbornica Sonja Tarokić
2023. Veće od traume Vedrana Pribačić

Napomene uredi

  1. ^ a b Iako je festival otvoren 26. jula 1991, a projekcija za štampu filma Krhotine - Kronika jednog nestajanja Zrinka Ogreste održana, festivalsko vijeće pod predsjedavanjem Antuna Vrdoljaka odlučilo je otkazati festival radi protesta protiv nasilja u Desetodnevnom ratu koji se odvijao u Sloveniji i početka rata u Hrvatskoj. Planiralo se prikazati devet filmova u takmičarskom programu.[1]
  2. ^ a b Ceremonija dodjeljivanja nagrada otkazana je 1994. jer je samo jedan hrvatski film napravljen u proteklih 12 mjeseci (Cijena života Bogdana Žižića). Festival je ipak održan, ali je uobičajeni nacionalni takmičarski program zamijenjen retrospektivom animiranih filmova u produkciji Zagrebačke škole crtanog filma i selekcijom dokumentaraca, dok je glavni program sadržavao premijere šest američkih popularnih filmova.[2]

Reference uredi

Općenite
  • "Internet stranice proteklih festivala i arhivski podaci". Festival igranog filma u Puli. Arhivirano s originala, 10. 7. 2010. Pristupljeno 18. 5. 2010.
Pojedinačne
  1. ^ a b "38. Pulski filmski festival" (jezik: hrvatski). Festival igranog filma u Puli. Arhivirano s originala, 21. 7. 2011. Pristupljeno 21. 5. 2010.
  2. ^ a b "41. Pulski filmski festival". Festival igranog filma u Puli. Arhivirano s originala, 21. 7. 2011. Pristupljeno 21. 5. 2010.
  3. ^ "28. Pulski filmski festival" (jezik: hrvatski). Festival igranog filma u Puli. Arhivirano s originala, 21. 7. 2011. Pristupljeno 21. 5. 2010.
  4. ^ "29. Pulski filmski festival" (jezik: hrvatski). Festival igranog filma u Puli. Arhivirano s originala, 21. 7. 2011. Pristupljeno 21. 5. 2010.
  5. ^ "Festival igranog filma u Puli : Overview". IMDb. Pristupljeno 21. 5. 2010.

Vanjski linkovi uredi