Trg Oslobođenja – Alija Izetbegović

Trg oslobođenja - Alija Izetbegović jest trg u centru glavnog bosanskohercegovačkog grada Sarajevu. Trg je nastao izgradnjom Oficirskog kasina 1880. godine, te se odmah i prozvao njemačkim imenom Ofizierkasino-Platz. Na bosanskom jeziku se nazivao Oficirski trg ili Trg pred Oficirskim domom.

Trg Oslobođenja - Alija Izetbegović danas
Zona 1882. godine
Trg na 1930. godinama
Trg oslobođenja na 1960. godinama

Period Kraljevine Jugoslavije uredi

Nakon Prvog svjetskog rata mali trg, dobio je novi naziv. Nazvan je Klemansovljev trg po francuskom državniku, političaru i doktoru Georgesu Clemenseauu. Iako je u početku trg planiran na dominantnom položaju na brdu Hrid, trg ispred Doma Armije konačno je izabran za spomenik a 1934. godine preimenovan je u Trg Petra I Oslobodioca.[1] Glavni dio prostora današnjeg trga između Ulice Ferhadija i Ulice zelenih beretki, nosio je ovaj naziv tokom perioda od 1934. do 1941. godine. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, u planu je bila izgradnja spomenika kralju Petru I Karađorđeviću. Na ovom prostoru su srušena gradska stanica i carinica. Prva nagrada na konkursu za spomenik Petru I dodijeljena je zagrebačkom kiparu Frani Kršniću. Svi dijelovi za konjaničku figuru su bili dopremljeni u Sarajevo, krenulo se sa izgradnjom postamenta, ali rat je spriječio njegov završetak.

Period između dva svjetska rata uredi

U periodu NDH veći dio trga nosio je naziv po bosanskom kralju Stjepanu Tomaševiću, dok je drugi manji dio nosio naziv po hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači, bosanskom plemiću iz perioda srednjovjekovne Bosne. Nedugo nakon početka Drugog svjetskog rata, na trgu je bio postavljen njemački spomenik sa znakom V (victory). Isti je srušen i zapaljen 1945. godine.

Od 1945. godine uredi

Tokom socijalističkog perioda trg počinje dobivati oblik današnjice, pri čemu je zasađeno i drveće. Bivši Pravoslavni bogoslovni fakultet obnovljen je i to je danas objekat Ekonomskog fakulteta, dok se u novoj zgradi na zapadnoj strani trga nalazila izdavačka kuća Svjetlost (1973). Do 8. juna 1948. godine zvanično ime trga bilo je Trg slobode, da bi nakon toga bio preimenovan u Trg oslobođenja. U centru trga 1977. postavljen je socijalistički spomenik.[2] Tokom osamdesetih godina 20. stoljeća, realizovana je ideja postavljanja spomen-bisti jugoslavenskim književnicima: Veselinu Masleši, Ivi Andriću, Rodoljubu Čolakoviću, Branku Ćopiću, Maku Dizdaru, Skenderu Kulenoviću, Meši Selimoviću i Isaku Samokovliji. Tokom Opsade Sarajeva, biste su sklonjene sa trga kako bi se spiječilo njihovo uništenje a na trg su ponovo vraćene 2001.[3]

Nakon rata uredi

Spomen-biste sa Trga oslobođenja su sklonjene i ostavljene su u depou Narodnog pozorišta Sarajevo. Nakon opsade pokrenute su inicijative da se spomen-biste vrate na svoja mjesta. Godine 2001. sve su vraćene, osim biste Veselina Masleše. Izdavačka kuća Svjetlost se protivila njegovom ponovnom povratku, smatrajući da se ova bista nalazi na njihovom zemljišnom posjedu, te su izrazili želju da postave bistu jednog od svojih nekadašnjih direktora. Od 1997. godine centralni dio Trga oslobođenja zauzela je skulptura Multikulturalni čovjek. To je djelo italijanskog umjetnika Franceska Perillia, koji je spomenik poklonio gradu. Na postamentu spomenika se nalazi muška figura sa podignutim rukama. Vitka figura podiže visoko dvije ruke iznad glave, spajajući dvije linije koje zapravo predstavljaju meridijane zemljine kugle. Spomenik simbolizira otpor Sarajlija agresiji, a poruka spomenika glasi Multikulturalan čovjek će izgraditi svijet. Naziv Trg oslobođenja Alija Izetbegović nosi od oktobra 2005. godine. Izgrađen je spomenik Prvoj policijskoj brigadi. Simbol ljiljana je iskorišten na ovom spomeniku, u čijem se središtu nalazi policijska značka, također sa ljiljanima.

Slike uredi

Trg u prošlosti uredi

Trg danas uredi

Biste književnika uredi

Reference uredi

  1. ^ P. V. Milošević, Arhitektura u Kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918-1941). Srbinje: 1997, 235
  2. ^ the inscription on the monument reads: "marking the era begun by working people and citizens on Tito's birthday, in protecting the human environment. Future generations will be provided with the best possible conditions for living and working in a socialist self-governing community"
  3. ^ A. Bećirević, O životu spomenika u Sarajevu, AIM Press (pristup 9. 4. 2009).