Bicikl
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Bicikl je kopneno prometno vozilo za prijevoz ljudi i tereta, najčešće na dva točka, koje se pokreće snagom ljudskih mišića. Radi se o najčešće korištenom vozilu; danas se procjenjuje da ima preko 1.000.000.000 bicikala na svijetu.[nedostaje referenca]
Historija bicikla
uredi
Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog inovatora. Kroz historiju je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački baron Karl von Dreis, koji je 1817. godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine, a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Holandija. Između 1850. i 1860. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom točku. Taj bicikl Michaux je kasnije i patentirao. Ovakvi bicikli bili su teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Dalje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma 1888. godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.
Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.
Vrste bicikala
uredi
U zavisnosti od namjene, bicikli se bitno razlikuju po konstrukciji, veličini točkova i širini guma, obliku kostura i upravljača te drugoj dodatnoj opremi. Sportski bicikli su namijenjeni biciklističkim takmičenjima, tipično su izrađeni od lakših i čvršćih materijala, uz minimum dodatne opreme kao što su blatobrani, svjetla i sl. Bicikli za rekreaciju ili za transport najčešće imaju dodatnu opremu koja čini vožnju udobnijom ili praktičnijom.
Danas su prema razlici u konstrukciji najčešće korišteni sljedeći modeli:
- Gradski bicikl, koji se često proizvodi u muškoj i ženskoj varijanti, a razlika je u uglu poprečne cijevi na kosturu. Ovi bicikli često imaju dodatnu opremu radi komfora vožnje, kao što su blatobrani, svjetla, korpa za stvari i sl.
- Cestovni bicikl, specifičnog savijenog oblika upravljača, najčešće vrlo tankih guma i oslobođen dodatne opreme radi smanjenja težine. Ovi bicikli su najčešće i najbrži, zbog male težine i tankih guma.
- Brdski bicikli, s ravnim upravljačem, čvrstim kosturom najčešće od cijevi većeg profila nego cestovni, u većini izvedbi i s prednjim i/ili stražnjim amortizerima koji amortiziraju udarce koji nastaju na neravnim terenima.
- BMX je specifična izvedba bicikla manjih točkova i jednostavne konstrukcije
Bicikle možemo još dijeliti i prema drugim karakteristikama, kao što su:
- Broj osoba: najčešći su bicikli za jednu osobu, ali raširen je i tandem, bicikl za dvije osobe. Rjeđe se koriste bicikli za više od dvije osobe, ali je poznato da postoje zanimljive izvedbe bicikala za tri, četiri ili čak u nekim primjerima i više biciklista.
- Broj brzina i vrsta mjenjača: velika većina bicikala je opremljen mjenjačem brzina, koji omogućava pravilne prijenose snage za različite uvjete vožnje kao što su nizbrdo, uzbrdo ili vožnja po ravnom. Postoje i bicikli sa samo jednom brzinom prijenosa bez mjenjača, a u takve spadaju BMX izvedbe, dječji bicikli ali i bicikl za takmičenja na pisti. Mjenjači se također pojavljuju u različitim izvedbama, od mjenjača ugrađenih u osovinu točka pa do mjenjača sa zupčanicima i lancem koji promjenom zupčanika na kojem leži, mijenja odnos prijenosa snage s pedala na točak.
- Broj točkova: Iako je standard od dva točka na biciklu najrašireniji, često su korištene i trokolice, posebno za potrebe transporta ili kod dječjih bicikli. Izvedbe s više od tri točka su rjeđe.
