Széchenyijev lančani most
Széchenyijev lančani most (mađarski: Széchenyi lánchíd) jest viseći most na Dunavu u Budimpešti koji spaja Budim na zapadnoj i Peštu na istočnoj obali. Bio je prvi stalni most na Dunavu u Mađarskoj. Na peštanskoj strani na njega se nastavlja Széchenyijev trg (do 2011. Rooseveltov), u čijoj su blizini Greshamova palača i Mađarska akademija nauka, a na budimskoj Trg Adama Clarka, u blizini Kamena nultog kilometra i donjeg kraja Budimpeštanske uspinjače, koja vodi do Budimskog dvorca.
| Széchenyijev lančani most | |
|---|---|
 Széchenyijev lančani most i zgrada Parlamenta Mađarske | |
| Premošćuje | Dunav |
| Mjesto | Budimpešta |
| Vrijeme gradnje | 1840–1849[1] |
| Otvorenje | 20. 11. 1849[1] |
| Rušenje | 1945. |
| Saniranje | 1949. |
| Dizajner | William Tierney Clark |
| Graditelj | Adam Clark |
| Materijal | Kovano željezo i kamen[1] |
| Ukupna dužina | 375 m |
| Širina mosta | 14,8 m |
| Najveći raspon | 202 m |
| Koordinate | 47°29′56″N 19°02′37″E / 47.49889°N 19.04361°E |
Nazvan je po Istvánu Széchenyiju, mađarskom političaru i reformatoru koji je inicirao i podržao njegovu gradnju, iako se obično naziva samo Lančani most. U vrijeme gradnje smatran je jednim od inženjerskih čuda modernog svijeta.[2] Stekao je veliku važnost u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu Mađarske, slično kao što je to imao Bruklinski most u New Yorku.[3] Njegovi ukrasi, izrađeni od livenog gvožđa, i sama konstrukcija, zračeći mirnim dostojanstvom i ravnotežom, podigli su status mosta širom Evrope.[2] Postao je simbol napretka, nacionalnog buđenja i veze između Istoka i Zapada.[2]
Historija uredi
Most je dizajnirao engleski inženjer William Tierney Clark 1839. na inicijativu grofa Istvána Széchenyija, a gradnju je nadzirao škotski inženjer Adam Clark (nisu u rodu). Predstavlja uvećanu verziju mosta na Temzi u Marlowu, ranijeg djela Tierneyja Clarka, i dizajniran je u dijelovima, te dopremljen iz Ujedinjenog Kraljevstva u Mađarsku za završnu konstrukciju.
Most je znatnim dijelom finansirao grčki trgovac s bečkom adresom Georgios Sinas,[4][5][6] koji je imao finansijske i zemljišne interese u Budimpešti i čije je ime upisano u bazu jugozapadnog temelja na budimskoj strani.
Otvoren je 1849, nakon Mađarske revolucije, postavši prvi trajni most u glavnom gradu Mađarske. U to vrijeme njegov centralni raspon od 202 m bio je jedan od najvećih na svijetu. Lavove na ulazima na most isklesao je kipar János Marschalkó, a postavljeni su 1852.[7] Slični su bronzanim lavovima na Trafalgarskom trgu (naručeni 1858, postavljeni 1867).[8] Današnje ime most je dobio 1898.
Njegova struktura od livenog gvožđa ojačana je 1914. Tokom Drugog svjetskog rata srušile su ga 18. januara 1945 njemačke trupe u povlačenju tokom Bitke za Budimpeštu; ostali su samo tornjevi. Ponovo je izgrađen i otvoren 1949.[8]
Na oba kraja mosta stoji natpis "Clark Adam", graditeljevo ime po mađarskom načinu pisanja (prezime, pa ime). Na ploči na peštanskoj strani napisano je: "U znak sjećanja na jedina dva preživjela mosta koja je dizajnirao William Tierney Clark: Széchenyijev lančani most na Dunavu u Budimpešti i viseći most na Temzi u Marlowu, u Engleskoj."
Reference uredi
- ^ a b c "Széchenyi Chain Bridge". Structurae. Pristupljeno 14. 9. 2019.
- ^ a b c "History of Chain Bridge, Budapest". topbudapest.org. Arhivirano s originala, 6. 1. 2022. Pristupljeno 14. 9. 2019.
- ^ "No wonder it was called a modern world engineering wonder in 1849". TripAdvisor. 4. 1. 2018. Pristupljeno 14. 9. 2019.
- ^ Pfeiffer, Ida (2008). A Woman's Journey Round the World. BiblioBazaar. str. 514. ISBN 0-554-23516-1.
The small observatory was built by Baron Sina, the well-known banker in Vienna, who is by birth a Greek. The royal palace, which is of modern date, is built of brilliant white marble, in the form of a large quadrangle.
- ^ Kohl, Johann Georg (1844). Austria: Vienna, Prague, Hungary, Bohemia, and the Danube; Galicia, Styria, Moravia, Bukovina, and the Military Frontier. Chapman and Hall. str. 126.
The principal banker, Sina, is a Greek. Since the late improvements in the navigation of the Danube, which have made it possible to travel from Vienna
- ^ Gerő, András; Poór, János (1997). Budapest: a history from its beginnings to 1998. Social Science Monographs. str. 83. ISBN 0-88033-359-6.
In George Sina, a Viennese banker of Greek extraction, he found his financier; in William Tierney Clark his designer and in Adam Clark his engineer
- ^ "Budapest Tourist Guide - Chain bridge". Arhivirano s originala, 21. 9. 2019. Pristupljeno 21. 9. 2019.
- ^ a b "Bridges of Budapest - Chain bridge".
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Széchenyijev lančani most |
- Széchenyijev lančani most u Mađarskoj elektroničkoj biblioteci
- Bridges of Budapest – Chain Bridge
- Arhivske snimke mosta