Suvaja (Bosanski Petrovac)
Suvaja je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 315 stanovnika.[2]
Suvaja | |
|---|---|
(naselje) | |
  Suvaja | |
| Koordinate: 44°35′49″N 16°18′02″E / 44.5969°N 16.3006°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Bosanski Petrovac |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 110 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 105856[1] |
| Matični broj općine | 11436 |
Geografija uredi
Selo nalazi se na magistralnoj cesti M14.2 Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa. Jednim dijelom je na ravnici koja pripada Medenom polju, drugim dijelom na obroncima Grmeča. Kroz njega protiče potok Suvaja, ali samo za vrijeme velikih kiša, tako da je selo uglavnom bezvodno. Potok izvire na Grmeču iz dva izvorišna kraka koji su na 1100 m. nadmorske visine. U ovom izvorišnom dijelu, javljaju se skokoviti padovi u uzdužnom riječnom profilu. Takav pad riječnog korita je i u obliku vodopada Maglaj, koga stanovnici zovu Skakavac. Vodopad je visok 13-15m. i nastao je procesom erozije. Potok Suvaja ukopao se u kamenito korito pa mu na jednom mjestu tok prelazi u klisuru. Za vrijeme maksimalnog proticanja dolazi do Medenog polja (620 m.) koje mu je ponorska zona iz koje vode otiču podzemnim putem ka slivu rijeke Unca.[3]
Historija uredi
U selu postoje dvije gradine, jedna na vrhu Obljaja a druga kod Suvog vrha. Nisu istraživane pa se ne zna iz kojeg su perioda. Pored glavnog puta je stari zidani bunar.
U turskom periodu bosanske istorije, zemljište u Suvaji bilo je u vlasništvu begovske porodice Kulenović Suvaja.[4]
Stanovništvo uredi
| Sastav stanovništva – naselje Suvaja | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991. | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 110 (100,0%) | 315 (100,0%) | 446 (100,0%) | 616 (100,0%) | |||
| Srbi | 109 (99,09%) | 307 (97,46%) | 413 (92,60%) | 605 (98,21%) | |||
| Bošnjaci | 1 (0,909%) | – | – | 1 (0,162%)1 | |||
| Jugoslaveni | – | 5 (1,587%) | 33 (7,399%) | – | |||
| Ostali | – | 3 (0,952%) | – | 6 (0,974%) | |||
| Hrvati | – | – | – | 4 (0,649%) | |||
Reference uredi
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 3. 9. 2015.
- ^ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ^ PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981
- ^ BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918. -H. Kamberović, Sarajevo, 2003
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 3. 9. 2015.