Stećci u Trebinju
Nekropole stećaka u Trebinju iz srednjeg vijeka, predstavljaju značajne dokumente za proučavanje istorije i umjetnosti Bosne i Hercegovine od XII do XV vijeka.
Nekropole stećaka
urediU srednjem vijeku Trebinje sa okolinom nalazilo se u oblasti Travunije, Huma, zatim u sastavu srpske države do polovine XIV vijeka, kada je Tvrtko I pripojio Bosni. Nikolići su bili feudalni gospodari, nekada kao neposredni vazali bosanskog kralja, ali češće su bili vazali Sankovića i Kosača.
Stećak župana Grda je najstariji datirani stećak na području rasprostiranja. Potiče iz sredine XII vijeka. Pronađen je tokom obnove crkve svetog Jovana u Poljicama i bio je ugrađen u ogradu crkve.[1] Stećak je sa natpisom koji je jedan je od najstarijih ćiriličnih natpisa na području Bosne i Hercegovine.[2]
Nekropola stećaka u Aranđelovu, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3] Selo Aranđelovo nalazi se udaljeno 25 kilometara istočno od Trebinja. Krajem pedesetih godina 20. stoljeća na nekropoli je evidentirano 76 spomenika,[4] a u oktobru 2005. godine 52 stećka, od toga 20 ploča i 56 sanduka, od kojih je 5 ukrašenih motivima mača, luka i strijele i bordurama od tordirane trake i povijene lozice.[3]
Nekropola stećaka u Veličanima, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5] Selo Veličani je smješteno u centralnom dijelu Popovog polja – istočna strana, uz put Mostar-Ljubinje-Trebinje. Od ukupnog broja stećaka (62) na ploče je otpadalo 31, sanduke 20, 1 sljemenjak, 2 krstače i 8 stubaca. Ukrašeno je ukupno 18 primjeraka: 1 sljemenjak, 7 sanduka, 6 ploča, 2 krstače i 2 stupca.
Najbrojniji motivi ukrasa na stećcima su bordure i frizovi od kosih paralelnih crta, povijene lozice sa trolistovima, tordirana traka, rozete i krstovi. Na nekim stećcima javljaju se štitovi sa mačevima, polujabuke, polumjesec, mač, ljiljan i kvadrat.[4]
Godine 1963. ekipa Zavičajnog muzeja iz Trebinja izvršila je iskopavanje tri groba. Predmeti iz grobova nalaze se u Muzeju Hercegovine u Trebinju. Dva stećka su sa natpisima starobosanskom ćirilicom majuskulom. U trećoj grobnici ispod sljemenaka, nađeni su odjevni predmeti i kupasta čaša od tankog bijelog stakla iz XV vijeka. U grobu je bio i jedan dubrovački novčić emisije od polovine XIV do polovine XV vijeka.[5]
Nekropola stećaka u Mesarima, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[6] Mesari su od Trebinja udaljeni 17 kilometara vazdušne linije prema sjeverozapadu. U nekropoli je 8 stećaka u jednoj i 9 u drugoj grupi. Među njima je i stećak sa uklesanim raspećem, a na nekim se još primjećuju ostaci ukrasa. Osim ovih stećaka uočavaju se tri uzidana u zid platoa sa zapadne strane.[7]
Nekropola stećaka Kličanj u Krajkovićima, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[8] Nacionalni spomenik čine ostaci praistorijskog naselja, ostaci crkve, nekropola sa osamdeset stećaka i pokretno nasljeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Zavičajnom muzeju Trebinje. Crkva i nekropola sa stećcima Kličanj mogu okvirno da se datiraju u drugu polovinu XIV. vijeka, XV. vijeka i početak XVI. vijeka.
Oko crkve se prostire nekropola od osamdeset stećaka, od čega je pedeset ploča i trideset sanduka. Obrada je različita, a veći broj primjeraka je dobro obrađen. Pet primjeraka je ukrašeno.
Nekropola stećaka u Strujićima sastoji se od 4 stećka, od kojih je samo jedan stećak ukrašen. Orijentirani su u smjeru istok-zapad. Materijal od kojeg su klesani je krečnjak. Nekropola je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[9] Stećci Popova po oblicima, ukrasima, natpisima i svim drugim osobinama ni po čemu ne izlaze iz vremenskog okvira stećaka Bosne i Hercegovine. Za datiranje stećaka u Strujićima može pomoći jedini ukras -„kamenice“ okružene rozetom (na stećku br. 1), kakav je nađen i u Ljubinju. Kako su stećci u okolini Ljubinja s dosta sigurnosti datirani u XIV i XV stoljeće, nema razloga da se i stećci iz Strujića analogijom ne smjeste u ovaj period.
Nekropola stećaka u Drijenjanima sastoji se od 8 stećka, od čega 6 sanduka i 2 ploče. Orijentirani su u smjeru istok-zapad. Nekropola je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[10]
Literatura
uredi- Konstantin Jireček, Vlastela humska na natpisu u Veličanima, Glasnik Zemaljskog muzeja IV, Sarajevo, 1892, str. 279-285.
- Milenko Filipović, – Ljubo Mičević, Popovo u Hercegovini, Naučno društvo, Sarajevo, 1959.
- Marko Vego, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija) n.s. sv. VII, Sarajevo,1962, str. 191-243.
- Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1964.
- Šefik Bešlagić, Popovo-srednjovjekovni nadgrobni spomenici, Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1966.
- Ljubinka Kojić – Marian Wenzel, Veličani - srednjovjekovna nekropola i pregled srednjovjekovnog stakla Bosne i Hercegovine, Starinar n.s. XVIII/1967, Arheološki institut Srpske akademije nauka, Beograd, 1968, st. 139-155.
- Pavao Anđelić, Srednjovjekovna župa Popovo. Tribunija 7, Zavičajni muzej Trebinje, Trebinje, 1983, 61-79.
- Esad Kurtović, Seniori hercegovačkih vlaha, Zbornik radova Hum i Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2011, 647-695.
Reference
uredi- ^ Trebinje ponosno čuva ime već osam vijekova – Šta sve otkrivamo posjetom Muzeju Hercegovine - etrebinje.com - 2020.
- ^ Stećci - veoma značajni za kulturu, istoriju i turizam - TREBINJELIVE, 2015.
- ^ a b "Stećci u Aranđelovu". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 5. 12. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ a b "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ a b "Stećci u Veličanima". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 3. 1. 2017. Pristupljeno 13. 11. 2016.
- ^ "Stećci u Mesarima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 6. 5. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Stečci u Kličnju". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 26. 9. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Stećci u Strujićima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 5. 12. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2020.
- ^ "Stećci u Drinjanima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 9. 7. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2020.
