Stećci i nišani u Kreševu

Stećci i nišani u Kreševu su veća skupina srednjovjekovnih nekropola sa stećcima i nekropolama sa starim muslimanskim nišanima, koje je komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 22. septembra 2020. godine, pod nazivom - serijsko dobro – srednjovjekovne nekropole sa stećcima i starim muslimanskim nišanima na području Kreševa, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ova dobra imaju visoku vrijednost za zajednicu kroz ontološku, simboličku i tradicionalnu vrijednost, te vezanost za rituale sahranjivanja.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući).

Serijsko dobro je svjedočanstvo o dugom kontinuitetu života i naseljenosti na području Kreševa na kojem su od ranije evidentirana 42 lokaliteta na kojima su se nalazili srednjovjekovni nadgrobnici stećci.[2] U vrijeme donošenja odluke, evidenitrano je da su se stećci sačuvali na 28 lokaliteta sa ukupnim brojem od 318 primjeraka.[1] Osim stećaka, ovom odlukom obuhvaćen je 1 zavjetni grob, te 5 lokaliteta sa 46 starijih muslimanskih nišana. Stećci se datiraju u period od XII do kraja XV i početak XVI stoljeća, a nišani od kraja XV i početka XVI do 30-ih godina XX stoljeća.[3]

Nacionalni spomenik uredi

Predhodno proglašeni uredi

Nekropole stećaka Crkvenjak, Klupe i Kalemi u Komarima uredi

Na putnom pravcu iz Kiseljaka prema Kreševu, 3 km pred ulaz u Kreševo, na sjevernom obodu kreševskog polja, nalaze se nekropole sa stećcima na lokalitetima Crkvenjak, Klupe i Kalemi u Komarima, sa ukupno 55 stećaka. Na lokalitet se s navedenog pravca dolazi uskom asfaltiranom cestom (150 – 200 m). Nacionalni spomenik su od novembra 2007. god.[4] Nekropola stećaka Crkvenjak zauzima prostor od 67 x 30 m i sastoji se od ukupno 28 stećaka, od čega su 3 ploče, 21 sanduk, a kod 4 spomenika se ne može ustanoviti oblik, jer su skoro u potpunosti zatrpani. Unutar nekropole nalazi se recentno rimokatoličko groblje, koje se prostire na površini od 2 ara i 550 m2Nekropola sa stećcima Klupe se sastoji od 25 stećaka koji su uglavnom u obliku sanduka. Većina je u vrlo lošem stanju tako da se ne može utvrditi da li su bili ploče ili sanduci. Stećci su poredani u redove od sjevera ka jugu, a orijentirani su u pravcu zapad–istok. Slabo su obrađeni i bez ukrasa.[2]

Nekropola stećaka Brdo (Križ) u Deževicama uredi

Deževice su smještene između planina Inač i Gradac. Od Kreševa udaljene su 7 km vazdušne linije u pravcu zapada. Nekropola Brdo (Križ) sa 52 stećka je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2011. god.[5] Stećci pripadaju oblicima: sanduk, sljemenjak i stub, relativno velike dimenzije. Osnovni umjetnički kvalitet predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 52 spomenika 31 je sanduk, 18 sljemenjaka, 1 stub i 2 spomenika, čiji oblik nije moguće definsati jer su utounli. Ukrašeno je 6 primjeraka, 4 sanduka i 2 sljemenjaka. Motivi zastupljeni na spomenicima su; krst, rozeta, polumjesec, jabuka i srp.[6]

Nekropola stećaka Kose u Crnićima uredi

U podnožju planine Inač (1413m nv) sa sjeverozapadne strane, na 874 m nv smješteni su Crnići. Od općine Kreševo selo je udaljeno 6 km vazdušne linije u pravcu sjeverozapada. U spomenutom naselju na lokalitetu Kose nalazi se nekropola sa 26 stećaka, koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od marta 2012. god.[7] Stećci pripadaju vrsti položenih kamenih monolita, oblikovanih u tri oblika; ploča, sanduk i sljemenjak. Na ovoj nekropoli postignut je visoki nivo estetske vrijednosti forme: pojedini stećci imaju relativno velike dimenzije. Na lokalitetu se nalazi 26 stećaka: 2 ploče, 19 sanduka i 5 sljemenjaka. Osim što se na gornjoj površini stećka broj 14 nalazi reljefno ispupčenje u obliku pravougaonika, neka druga vrsta ukrasa ili natpisa na nadgrobnicima nije evidentirana. 

Proglašeni ovom odlukom uredi

  • Dva stećka, koji nisu in situ, na lokalitetu fra Andrijina ćuprija u Kreševu;
  • Nekropola sa 21 starim muslimanskim nišanom u haremu hadži Hasanagine džamije u Kreševu. Lokalitet se nalazi na 605 m nv, čije su koordinate N 43.865789 E 18.044989. Putnom komunikacijom podijeljen je na dva dijela. Od ukupnog broja nišana, ovom odlukom se tretira njih 21 (6 muških nišana sa turbanom u gužve, 2 muška nišana sa turbanom u gužve s jednim prevojem, 4 muška nišana sa fesom, 1 muški nišan sa turbanom u vodoravne gužve i 8 ženskih nišana u obliku stele). Na ukupno 19 nišana nalazi se natpis (tarih) pisan kombinacijom arapskog i turskog jezika. Na osnovi natpisa nišani su nastali u periodu između prve polovine XIX i prve polovine XX stoljeća.
  • Nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Bijeli grob u zaseoku Vunari (Bošnjaci);
  • Nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Blinje;
  • Nekropola sa 18 stećaka na lokalitetu Bare (Gunjanski do), iznad sela Gunjani
  • Nekropola sa 8 stećaka na lokalitetu Zagrebci u selu Botunja
  • Nekropola sa 9 stećaka na lokalitetu Tisovik, iznad sela Pirin
  • Nekropola sa 3 stećka i 12 starih muslimanskih nišana na lokalitetu Kamen u selu Mratinići. Ovaj lokalitet je na 632 m nv, čije su koordinate N 43.871932 E 18.065346 i na njemu se nalazi nekropola od tri stećka (2 sljemenjaka i 1 stećak amorfnog oblika) na kojima nema ukrasa ni natpisa i muslimansko mezarje podijeljeno putnom kumunikacijom na dva dijela. U južnom gornjem dijelu nalazi se 50-ak nišana. Po načinu izrade i obliku smatraju se najstarijim u mezarju. Oko njih se formiralo groblje, koje je i danas aktivno. U sjevernom donjem dijelu nalazi se 30-ak nišana, kojima se teže može odrediti vrijeme nastanka. Tri grobna mjesta su oivičena kamenim santračem i upravo tu na dva nišana nalaze se motivi čomage (kijače ili štapa), koji ukazuju da se radi o šehidskim nišanima iz XVI stoljeće. Stećci i nišani su dobro obrađeni, međutim stećci su oštećeni, dok su nišani očuvani. Prostor lokaliteta je obrastao travom, koja se godišnje kosi. Na nišanima nema natpisa.
  • Osamljen stećak na lokalitetu Fatića kuće (Demići)u selu Mratinići;
  • Srednjovjekovni majdan i stećak na lokalitetu Fatića voda na padinama planine Meorašje iznad sela Mratinići
  • Nekropola sa 2 stara muslimanskih nišana na lokalitetu Meljine u selu Polje. Lokalitet je od centra Kreševa udaljen 2,8 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Nalazi se na nadmorskoj visni od 567 m, čije su koordinate N 43.877781 E 18.071252. Nišani su većih dimenzija, u narodu poznati kao šehidski nišani. Na nišanima se nalaze ukrasi u vidu polujabuka (3 primjerka), štap (čomaga ili kijača) i sablja. Ukrasi su rađeni tehnikom urezivanja i reljefnog ispupčenja. Prema obliku izrade te ukrasima nišani pripadaju ranom periodu osmanske uprave na ovim prostorima (XV ili XVI stoljeće).
  • Srednjovjekovni majdan i nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Tavni do na planini Volujak;
  • Nekropola sa 1 stećkom, 8 starih muslimanskih nišana i spomenik iz NOB-a na lokalitetu Trzanju u naselju Bukva, na 689 m nv čije su koordinate N 43.899726 E 18.101414. Naselje je od centra Kreševa udaljeno 6,2 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu se nalazi jedan srednjovjekovni stećak smješten na ravnom neograđenom prostoru. U ograđenom dijelu nalaze se muslimanski nišani u formi stele i nišani sa turbanom u gužve. Na njima su motivi; sablja, polumjesec, jabuka, štap (buzdovan ili kijača), dvostruki kvadratni ornament i traka u vidu cik-cak linija. Na nišanima nema natpisa. Prema obliku izrade i načinu ornamentiranja njihov nastanak se datira u XVI stoljeće. U jugoistočnom dijelu lokaliteta na uređenoj manjoj glavici, okruženoj borovom šumom, nalazi se spomenik na kojem je 1944. godine, u II svjetskom ratu, poginuo narodni heroj Gliša Janković, komadant Visočko-fojničkog partizanskog odreda. Iako je izvan historijskog vremenskog konteksta srednjeg vijeka i osmanskog perioda, ovaj spomenik ukazuje na kulturnu slojevitost ovog prostora.
  • Nekropola sa 5 stećaka i 3 stara muslimanska nišana na lokalitetu Lopata u zaseoku Tomića-Han, dijelu naselja Rakova Noga, udaljenog 4 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka od centra Kreševa. Na lokalitetu se nalazi 5 stećaka u formi sanduka, dok se u muslimanskom groblju nalaze 3 nišana, koji se datiraju u kraj XVIII i početak XIX stoljeća. Spomenici su bez ukrasa i natpisa.
  • Nekropola sa 33 stećka na lokalitetu Škarine u selu Rakova noga;
  • Nekropola sa 5 stećaka na lokalitetu Kaursko groblje u selu Bjelovići;
  • Zavjetni grob na lokalitetu Katoličko groblje u selu Jelačke;
  • Nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Tvrdolj u selu Crnički Kamenik;
  • Osamljeni stećak, koji nije in situ na lokalitetu Raskršće u selu Deževice;
  • Osamljeni stećak, koji nije in situ na lokalitetu Katoličko groblje u selu Deževice;
  • Nekropola sa 1 stećkom na lokalitetu Trešnjice, iznad Deževica;
  • Osamljeni stećak, koji nije in situ na lokalitetu Pomol, ispod samog vrha planine Inač.

Reference uredi

  1. ^ a b "serijsko dobro – srednjovjekovne nekropole sa stećcima i starim muslimanskim nišanima na području Kreševa" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021.[mrtav link]
  2. ^ a b "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  3. ^ "Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka". RABIĆ: Sarajevo, 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  4. ^ "Nekropola u Komarima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021.[mrtav link]
  5. ^ "Nekropola u Deževicama" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021.[mrtav link]
  6. ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  7. ^ "Nekropola u Crnićima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021.