Srednje (Ilijaš)
Srednje su naseljeno mjesto u općini Ilijaš, Bosna i Hercegovina.
Srednje | |
---|---|
(naselje) | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 43°59′34″N 18°25′35″E / 43.9928°N 18.4264°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Sarajevo |
Općina | Ilijaš |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 359 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 33 |
Matični broj | 143715[1] |
Matični broj općine | 10863 |
Prva pruga
urediGodine 1985. za potrebe novootvorenog rudnika mangana izgrađena je prva rudnička uskotračna pruga u dužini od oko 22 km. od Semizovca do Čevljanovića. Mjesto Srednje željezničkom trasom od Semizovca udaljeno je oko 16 km. Prolaskom uzane pruge ovo mjesto je dobilo mogućnost razvoja drvne industrije kao glavne privredne djelatnosti. Privrednom politikom strani kapitalisti Austro - ugarske monarhije u prvi plan stavili su eksploataciju šumskih bogatstava. Otvaranjem šumskih revira na planinama Ozren (kod Sarajeva) i Zvijezdi novi vlasnici pokazali su spremnost i obavezu staviti sva raspoloživa finansijska sredstva. Prvi ugovor sa zemaljskom vladom BiH zaključila je firma Giuseppe Feltrinelli i kompanija iz Milana 1899. godine. U Srednjem je radila manja pilana sa jednim gaterom na vodeni pogon u vlasništvu Steinmetza Franza koju je drvnu masu otkupljivao sa planine Ozren kod Sarajeva. Firma Giuseppe Feltrinelli i kompanije iz Milana radila je sve do izbijanja Prvog svjetskog rata.
Poslije rata na ovim šumskim revirima radi firma „Ozren“ a. d. Šumska industrija Srednje i gradi uzanu prugu 0,76 m prema planini Ozren u dužini od 8,5 kilometara. Također, u postrojenju pilane puštena je u pogon električna centrala za pokretanje u rad mašina za rezanje balvana – gateri. Poslije Drugog svjetskog rata sva imovina se konfiskuje u korist države tako da je u Srednjem registrovano novo preduzeće pod nazivom „Šumsko – industrijsko preduzeće Romanija“.[2]
Još uvijek postoji zgrada željezničke stanice, kao stambena zgrada.
Stanovništvo
urediSastav stanovništva – naselje Srednje | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
Osoba | 359 (100,0%) | 562 (100,0%) | 517 (100,0%) | 529 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 311 (86,63%) | 132 (23,49%)1 | 97 (18,76%)1 | 83 (15,69%)1 | |||
Hrvati | 20 (5,571%) | 73 (12,99%) | 78 (15,09%) | 174 (32,89%) | |||
Srbi | 12 (3,343%) | 259 (46,09%) | 253 (48,94%) | 231 (43,67%) | |||
Nisu se izjasnili | 8 (2,228%) | – | – | – | |||
Bosanci | 7 (1,950%) | – | – | – | |||
Muslimani | 1 (0,279%) | – | – | – | |||
Jugoslaveni | – | 90 (16,01%) | 65 (12,57%) | 25 (4,726%) | |||
Ostali | – | 8 (1,423%) | 4 (0,774%) | 2 (0,378%) | |||
Crnogorci | – | – | 18 (3,482%) | 12 (2,268%) | |||
Albanci | – | – | 2 (0,387%) | 2 (0,378%) |
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 25. 9. 2015.
- ^ "Uoči 56. godišnjice ukidanja: U spomen na uzanu željezničku prugu Semizovac – Ivančići - 24.05.2019". vremeplov.ba/. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 9. 2015.