Sporazum o specijalnim paralelnim vezama

Sporazum o specijalnim paralelnim vezama je sporazum između Savezne Republike Jugoslavije (kasnije preneseno na Republiku Srbiju) i Republike Srpske prvi put potpisan 28. februara 1997. godine. Sporazum je implementiran tek 15. decembra 2010. Potreba za ovim sporazumom je nastala raspadom SFRJ, jer su građani Republike Srpske htjeli da ostanu u zajednici sa SR Jugoslavijom.

Sporazum o specijalnim paralelnim vezama

Banski dvor, Sjedište Predsjednika Republike Srpske u vrijeme potpisivanja Sporazuma, gdje je isti kasnije i potpisan
Potpisan	28. februar 1997. (1997-02-28)
Aktivan od	15. decembar 2010. (2010-12-15)
Strane	SR Jugoslavija Republika Srpska
Potpisnici	Zoran Lilić Momčilo Krajišnik
Jezik	srpski

Ovaj sporazum je potpisan radi razvijanja saradnje između Republike Srpske i Srbije u oblastima privrede i korištenja privrednih resursa, planiranja, privatizacije i denacionalizacije, nauke i tehnologije, obrazovanja, kulture i sporta, zdravstva i socijalne politike, turizma i zaštite okoline, informisanja, zaštite sloboda i prava građana, kao i suzbijanje kriminala.

Iako sporazum o specijalnim odnosima Srbije i Republike Srpske formalno nije u suprotnosti sa Ustavom BiH i ovlaštenjima koja je Dejtonski sporazum dao entitetima, po nekim medijima stvara neravnopravan tretman građana BiH u Srbiji, posebno u oblastima zdravstva i obrazovanja. Obzirom da su nadležnosti BiH u mnogim oblastima uglavnom na nivou entiteta, Evropski pokret u Srbiji preporučuje zaključivanje sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima i sa Federacijom BiH, kako bi tretman građana BiH u Srbiji bio ravnopravan.

Dokument

• Član 1: Savezna Republika Jugoslavija i Republika Srpska (u daljem tekstu Strane) potvrđuju svoju odlučnost da unapređuju svoje odnose na osnovu prijateljstva, povjerenja, saradnje i uvažavanja zajedničkog interesa, u skladu sa principima nezavisnosti, nemiješanja u unutrašnje stvari, jednakost i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.
• Član 2: Strane potvrđuju svoje protivljenje upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima i svoju čvrstu podršku rješavanju međunarodnih sukoba i sporova mirnim putem. U svojim ukupnim odnosima i saradnji, stranke će se voditi ciljevima mira, stabilnosti i napretka za sve narode i države na osnovu jednakosti, demokratije i tržišne ekonomije.
• Član 3: Strane će razvojem svojih odnosa doprinijeti jačanju međunarodne saradnje i razumijevanja i uložit će zajedničke napore s ciljem jačanja uloge Ujedinjenih nacija u očuvanju i promicanju međunarodnog mira i sigurnosti.
• Član 4: Strane potvrđuju svoju punu posvećenost i poštivanje međunarodnih standarda i obaveza u oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda i spremne su na suradnju u rješavanju međunarodnih humanitarnih problema.
• Član 5: Osniva se Vijeće za saradnju (u daljem tekstu: Vijeće). Predsjednik vijeća je predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, potpredsjednik je predsjednik Republike Srpske u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Vijeće se sastoji od 7 (sedam) članova - 3 (tri) koje imenuje predsjednik, a 2 (dva) potpredsjednik vijeća.
• Član 6: Vijeće će poticati, planirati i usklađivati ​​sveobuhvatnu saradnju, posebno u oblastima:
  • uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa;
  • kultura, obrazovanje, nauka, tehnologija, informacije, sport i druga polja ljudskog stvaralaštva;
  • ekonomski razvoj i progresivno povezivanje proizvodnje, trgovine, energetike, infrastrukture i finansija, s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta;
  • ekonomska obnova, obnova i razvoj; transport, promet i komunikacije; proizvodnja, eksploatacija i prenos energije;
  • turizam i zaštita okoliša; socijalne politike, zdravstvena zaštita;
  • sprečavanje prirodnih katastrofa i uklanjanje njihovih posljedica;
  • saradnja nevladinih organizacija; migracija, imigracija i azil;
  • borba protiv terorizma, ilegalne trgovine drogom, krijumčarenja oružja, pranja novca, prijetnji civilnom zračnom prometu i svim drugim oblicima organiziranog kriminala;
  • regionalna sigurnost; režim prelaska državne granice; državljanstvo;
  • usklađivanje vanjske politike i pristupa trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;
  • usklađivanje zakonskih i drugih propisa, produženje pravne pomoći;
  • rješavanje pitanja sukcesije bivše SFRJ;
  • druga polja od obostranog interesa za strane.
  • U cilju ostvarivanja efikasne saradnje u gore navedenim oblastima, kao i ciljeva i odredbi ovog sporazuma, strane mogu zaključiti posebne sporazume.
• Član 7: Vijeće će se sastajati po potrebi, najmanje jednom u tri mjeseca. Vlade stranaka razmotrit će inicijative, preporuke i zaključke Vijeća u roku od petnaest (15) dana. U slučajevima koji predstavljaju prijetnju ili opasnost za međunarodni mir i sigurnost, Vijeće je dužno da se sastane. Vijeće može osnovati radna tijela za izvršavanje određenih zadataka ili za određena područja saradnje, ako to smatra potrebnim.
• Član 8. Strane će, što je prije moguće, poduzeti aktivnosti na uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa za prosperitet svog naroda i građana i stvaranje stabilnih uslova za razvoj, uzimajući u obzir suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i Savezna Republika Jugoslavija.
• Član 9: Strane neće dozvoliti upotrebu svojih teritorija za agresiju na drugu stranu. Strane se ovim obvezuju da neće pružati nikakvu vojnu ili bilo kakvu drugu pomoć agresorima ili agresorima, u slučaju da je jedna od strana izložena oružanom napadu treće strane ili strana. U slučaju takvog napada, stranke će, s ciljem obuzdavanja agresije i otklanjanja njezinih posljedica, uložiti sve napore u skladu s Poveljom Ujedinjenih nacija i koristiti sve mogućnosti predviđene od strane UN-a i drugih međunarodnih organizacija i aranžmana. Uslove i modalitete saradnje u oblasti regionalne sigurnosti strane će preciznije urediti posebnim sporazumom.
• Član 10. Strane će posebno poticati zajednička ulaganja u ekonomiju, transfer tehnologija, infrastrukturne veze, zajednički pristup trećim tržištima i u tom cilju stvoriti odgovarajuće uslove propisima, ekonomskim politikama, standardima

Za Saveznu Republiku Jugoslaviju: Zoran Lilić, Predsjednik Savezne Republike Jugoslavije.

Za Republiku Srpsku: Momčilo Krajišnik, Predsjednik Republike Srpske u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.