Slavenska imena mjeseci

Za razliku od jezika Zapadne Evrope koji koriste nazive mjeseci latinskog porijekla, u mnogim slavenskim jezicima nazivi mjeseci imaju slavensko porijeklo. Međutim, imena mjeseci u slavenskim jezicima ne pišu se isto, a u nekim jezicima su čak nazivi mjeseca pomaknuti za jedan u unaprijed.

Ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki i hrvatski jezici koriste slavenske nazive.

Bugarski, makedonski i slovenski jezik u osnovi koriste međunarodne (latinske) nazive, iako (u svojstvu zastarjelih) koriste se i slavenski.

Gornjolužički jezik ima vlastite nazive, različite od slavenskih, ali preovladava upotreba međunarodnih, latinskih naziva.

Službeno se ne upotrebljavaju slavenski nazivi mjeseci u srpskom, ruskom i slovačkom jeziku.

U litvanskom jeziku sačuvali su se baltijski nazivi mjeseci. Dio tih naziva se često podudara sa slavenskim.

Jesenski mjeseci

Septembar

Ruski: рюен
Ukrajinski: вересень
Bjeloruski: верасень
Poljski: wrzesień
Hrvatski: rujan
Slovenski: kimavec
Češki: září
Makedonski: гроздобер

Oktobar

Slovenski: vinotok
Češki: říjen
Ruski: листопад
Bugarski, makedonski руен,, руй
Ukrajinski: жовтень
Bjeloruski: кастрычнiк
Poljski: październik
Litvanski: spalis
Hrvatski: listopad

Novembar

Ruski: грудень
Ukrajinski: листопад
Bjeloruski: лістапад
Poljski: listopad
Češki: listopad
Slovenski: listopad
Litvanski: lapkritis, ( lapas list" + kristi - "padati")
Bugarski: груден
Hrvatski: studeni
Makedonski: студен

Zimski mjeseci

Decembar

Ruski: студень
Ukrajinski: грудень
Poljski: grudzień
Slovenski: gruden
Litvanski: gruodis, ("gruodas" - smrznute grudvice zemlje)
Bjeloruski: snježan
Makedonski: snježnik
Češki: prosinec
Hrvatski: prosinac

Januar

Ruski: просинец
Slovenski: prosinec
Bugarski: просинец
Bjeloruski: студзень
Ukrajinski: січень
Poljski: styczeń
Hrvatski: sječanj
Litvanski: sausis

Februar

Ruski: сечень
Slovenski: svečan
Bugarski, makedonski: сечко
Ukrajinski: лютий
Bjeloruski: люты
Poljski: luty'
Hrvatski: veljača

Proljetni mjeseci

Mart

Ruski: сухий
Slovenski: sušec
Bugarski: сух
Bjeloruski: сакавік
Ukrajinski: березень
Češki: březen
Hrvatski: ožujak

Аpril

Ruski: березень , березозол
Ukrajinski: квітень
Bjeloruski: красавік
Poljski: kwiecień
Bugarski: брязок
Hrvatski: travanj
Slovenski: mali traven
Makedonski: тревен

Maj

Ukrajinski, bjeloruski: травень
Ruski: травень
Slovenski: veliki traven
Bugarski: тръвен
Češki: květen
Hrvatski: svibanj

Ljetni mjeseci

Juni

Bugarski: изок
Ruski: красень
Ukrajinski: червень
Bjeloruski: чэрвень
Poljski: czerwiec
Češki: červen
Hrvatski: lipanj
Slovenski: rožnik
Bugarski: червеник
Litvanski: birželis

Juli

Ukrajinski: липень
Bjeloruski: ліпень
Poljski: lipiec
Litvanski: liepa
Hrvatski: srpanj
Slovenski: mali srpan
Češki: červenec
Bugarski: чръвенъ, жетар, сърпен
Ruski: червень, серпень

August

Ukrajinski: серпень
Poljski: sierpień
Češki: srpen
Slovenski: veliki srpan
Bjeloruski: жнiвень
Gornjolužički: žnjenc
Makedonski: житар
Litvanski: rugpjūtis , (rugis " raž" + pjūtis " žetva")
Bugarski: зарев
Ruski: зарев
Hrvatski: kolovoz

Staroslavenski nazivi mjeseci

berzьnь — mart
květьnь — april
travьnь — maj
čьrvьnь — juni
lipьnь — juli
sьrpьnь — august
versьnь — septembar
rujьnь — oktobar
listopadъ — novembar
grudьnь — decembar
prosinьcь — januar
sěčьnь — februar

Također pogledajte

Literatura

Вялкина Л. В. Славянские названия месяцев // Общеславянский лингвистический атлас. Материалы и исследования. 1970. — М.: Наука, 1972. — С. 265—279.
Гусев В. Е. О реконструкции праславянского календаря (к проблеме этногенеза славян) // Советская этнография. — 1978. — № 6. — С. 132—143.
Кравців Б. Народний календар // Енциклопедія українознавства. — Париж, Нью-Йорк: 1966. — Т. 5. — 1697—1698.
Критенко А. П. Місяці року // Українська Радянська Енциклопедія. — К.: Академія наук УРСР, 1959. — Т. 9. — С. 246. (переиздание. — 1982. — Т. 7. — С. 39.)
Максимович М. А. Дни и месяцы украинского селянина // Собрание сочинений. — К.: Тип. М. П. Фрица, 1877. — Т. II. — С. 463—524.
Німчук В. В. Давньоруська спадщина в лексиці української мови. — К.: Наукова думка, 1992. — 412 с.
Толстая С. М. Месяцы // Славянские древности. — М.: Международные отношения, 2004. — Т. 3. — С. 236—241.
Шаур В. (1973). Наука (ured.). "К вопросу о реконструкции праславянских названий месяцев" (Этимология 1971 izd.). Moskva. str. 93–101.
Hołyńska-Baranowa T. Ukraińskie nazwy miesięcy na tle ogólnosłowiańskim. — Wrocław-Warszawa-Kraków: Zakład Narodowy im. Ossolińskich, 1969. — 129 s.