Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Skalarni proizvod dva vektora je definiran kao proizvod dužine prvog i drugog vektora i kosinusa ugla između njih. Dobiveni je rezultat skalar .
a
→
⋅
b
→
=
b
→
⋅
a
→
=
|
a
→
|
|
b
→
|
cos
ϕ
{\displaystyle {\vec {a}}\cdot {\vec {b}}={\vec {b}}\cdot {\vec {a}}=\left|{\vec {a}}\right|\left|{\vec {b}}\right|\cos \phi }
[ 1]
Skalarni proizvod vektora sa samim sobom daje kvadrat njegove dužine, jer je u tom slučaju kosinus 0° jednak 1 . Skalarni proizvod vektora koji su pod pravim uglom (90° ) jednak je 0 , jer je kosinus pravog ugla 0 .
Skalarni proizvod je komutativan , distributivan i linearan .
Definicija i primjer
uredi
Definicija skalarnog proizvoda vektora a = [a 1 , a 2 , … , a n ] i vektora b = [b 1 , b 2 , … , b n ] :
a
⋅
b
=
∑
i
=
1
n
a
i
b
i
=
a
1
b
1
+
a
2
b
2
+
⋯
+
a
n
b
n
{\displaystyle \mathbf {a} \cdot \mathbf {b} =\sum _{i=1}^{n}a_{i}b_{i}=a_{1}b_{1}+a_{2}b_{2}+\cdots +a_{n}b_{n}}
gdje Σ označava sabiranje po komponentama.
Primjer skalarnog množenja na trodimenzionalnom vektoru [1, 3, −5] i [4, −2, −1] :
[
1
3
−
5
]
⋅
[
4
−
2
−
1
]
=
(
1
)
(
4
)
+
(
3
)
(
−
2
)
+
(
−
5
)
(
−
1
)
=
3.
{\displaystyle {\begin{bmatrix}1&3&-5\end{bmatrix}}\cdot {\begin{bmatrix}4&-2&-1\end{bmatrix}}=(1)(4)+(3)(-2)+(-5)(-1)=3.}
Za dva kompleksna kolonska vektora, skalarni proizvod je definisan kao
a
⋅
b
=
∑
b
i
¯
a
i
{\displaystyle \mathbf {a} \cdot \mathbf {b} =\sum {{\overline {b_{i}}}a_{i}}}
gdje je
b
i
¯
{\displaystyle {\overline {b_{i}}}}
konjugovano kompleksan broj od
b
i
{\displaystyle b_{i}}
; uočite da, u slučaju kompleksnih brojeva, imamo da je
a
⋅
b
=
b
⋅
a
¯
{\displaystyle \mathbf {a} \cdot \mathbf {b} ={\overline {\mathbf {b} \cdot \mathbf {a} }}}
Skalarni proizvod primjenljuje se na vektore iz ortonormalnih vektorskih prostora . Njegova generalizacija na neortonormalne vektorske prostore opisana je ispod .
Geometrijska interpretacija
uredi
Dokaz geometrijske intepretacije
uredi
Razmotrimo vektor
v
=
v
1
i
+
v
2
j
+
v
3
k
.
{\displaystyle \mathbf {v} =v_{1}\mathbf {i} +v_{2}\mathbf {j} +v_{3}\mathbf {k} .\,}
Uzastopnom upotrebom Pitagorinog teorema dobijamo jegovu dužinu v
v
2
=
v
1
2
+
v
2
2
+
v
3
2
.
{\displaystyle v^{2}=v_{1}^{2}+v_{2}^{2}+v_{3}^{2}.\,}
Dobijeno je isto kao i
v
⋅
v
=
v
1
2
+
v
2
2
+
v
3
2
,
{\displaystyle \mathbf {v} \cdot \mathbf {v} =v_{1}^{2}+v_{2}^{2}+v_{3}^{2},\,}
tako da zaključujemo da ćemo, ako skalarno pomnožimo vektor v sa samim sobom, dobiti njegovu dužinu na kvadrat.
Lema 1
v
⋅
v
=
v
2
.
{\displaystyle \mathbf {v} \cdot \mathbf {v} =v^{2}.\,}
Sada razmatrajmo dva vektora a i b koji potiču iz istog ishodišta, a koje odvaja ugao θ. Treće vektor c može se definisati kao
c
=
d
e
f
a
−
b
.
{\displaystyle \mathbf {c} \ {\stackrel {\mathrm {def} }{=}}\ \mathbf {a} -\mathbf {b} .\,}
tvoreći trougao sa stranicama a , b i c . Prema kosinusnom teoremu , imamo da je
c
2
=
a
2
+
b
2
−
2
a
b
cos
θ
.
{\displaystyle c^{2}=a^{2}+b^{2}-2ab\cos \theta .\,}
Zamjenom skalarnog proizvoda za kvadrat dužine prema lemi 1, dobijamo
c
⋅
c
=
a
⋅
a
+
b
⋅
b
−
2
a
b
cos
θ
.
{\displaystyle \mathbf {c} \cdot \mathbf {c} =\mathbf {a} \cdot \mathbf {a} +\mathbf {b} \cdot \mathbf {b} -2ab\cos \theta .\,}
(1)
Ali pošto je c ≡ a − b , također imamo da je
c
⋅
c
=
(
a
−
b
)
⋅
(
a
−
b
)
{\displaystyle \mathbf {c} \cdot \mathbf {c} =(\mathbf {a} -\mathbf {b} )\cdot (\mathbf {a} -\mathbf {b} )\,}
,
što je, prema pravilu distributivnosti , prošireno na
c
⋅
c
=
a
⋅
a
+
b
⋅
b
−
2
(
a
⋅
b
)
.
{\displaystyle \mathbf {c} \cdot \mathbf {c} =\mathbf {a} \cdot \mathbf {a} +\mathbf {b} \cdot \mathbf {b} -2(\mathbf {a} \cdot \mathbf {b} ).\,}
(2)
Izjednačavanjem dvije c • c jednačine, (1) i (2) , dobijamo
a
⋅
a
+
b
⋅
b
−
2
(
a
⋅
b
)
=
a
⋅
a
+
b
⋅
b
−
2
a
b
cos
θ
.
{\displaystyle \mathbf {a} \cdot \mathbf {a} +\mathbf {b} \cdot \mathbf {b} -2(\mathbf {a} \cdot \mathbf {b} )=\mathbf {a} \cdot \mathbf {a} +\mathbf {b} \cdot \mathbf {b} -2ab\cos \theta .\,}
Oduzimanjem a • a + b • b sa obje strane i dijeljenjem sa −2 ostavlja nam
a
⋅
b
=
a
b
cos
θ
.
{\displaystyle \mathbf {a} \cdot \mathbf {b} =ab\cos \theta .\,}
Q.E.D.
Dokaz kosinusne teoreme
uredi
a
×
(
b
×
c
)
=
b
(
a
⋅
c
)
−
c
(
a
⋅
b
)
,
{\displaystyle \mathbf {a} \times (\mathbf {b} \times \mathbf {c} )=\mathbf {b} (\mathbf {a} \cdot \mathbf {c} )-\mathbf {c} (\mathbf {a} \cdot \mathbf {b} ),}
Ova formula pronalazi primjenu u pojednostavljenju vektorskih proračuna u fizici
Projekcija vektora na vektor
uredi
Posljedice skalarnog množenja
uredi
a
→
⋅
b
→
=
0
⇒
a
→
⊥
b
→
{\displaystyle {\overrightarrow {a}}\cdot {\overrightarrow {b}}=0\Rightarrow {\overrightarrow {a}}\bot {\overrightarrow {b}}}
[ 3]
a
→
a
→
=∣
a
→
∣∣
a
→
∣
cos
0
=∣
a
→
∣
2
=>∣
a
→
∣
a
→
a
→
{\displaystyle {\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {a}}=\mid {\overrightarrow {a}}\mid \mid {\overrightarrow {a}}\mid \cos \ 0=\mid {\overrightarrow {a}}\mid ^{2}=>\mid {\overrightarrow {a}}\mid {\sqrt {{\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {a}}}}}
a
→
⊥
b
→
=>
a
→
b
→
=
0
{\displaystyle {\overrightarrow {a}}\perp {\overrightarrow {b}}=>{\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {b}}=0}
a
→
b
→
=
0
=>
a
→
⊥
b
→
{\displaystyle {\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {b}}=0=>{\overrightarrow {a}}\perp {\overrightarrow {b}}}
ili je bar jedan od vektora
0
→
{\displaystyle {\overrightarrow {0}}}
c
o
s
ω
=
a
→
b
→
∣
a
→
∣∣
a
→
∣
{\displaystyle cos\omega ={\frac {{\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {b}}}{\mid {\overrightarrow {a}}\mid \mid {\overrightarrow {a}}\mid }}}
(
0
<
ω
<
π
{\displaystyle 0<\omega <\pi }
)
Osobine skalarnog proizvoda
uredi
a
→
a
→
≥
0
a
→
a
→
=
0
<=>
a
→
=
0
→
{\displaystyle {\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {a}}\geq 0\ {\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {a}}=0<=>{\overrightarrow {a}}={\overrightarrow {0}}}
[ 4]
λ
(
a
→
b
→
)
=
(
λ
a
→
)
b
→
)
=
a
→
(
λ
b
→
)
{\displaystyle \lambda ({\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {b}})=(\lambda {\overrightarrow {a}}){\overrightarrow {b}})={\overrightarrow {a}}(\lambda {\overrightarrow {b}})}
a
→
(
b
→
+
c
→
)
=
a
→
b
→
+
a
→
c
→
{\displaystyle {\overrightarrow {a}}({\overrightarrow {b}}+{\overrightarrow {c}})={\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {b}}+{\overrightarrow {a}}{\overrightarrow {c}}}