Tajland

(Preusmjereno sa Siam)

Tajland je država koja se nalazi u Jugoistočnoj Aziji, u samom srcu Indokineskog poluostrva. Graniči sa Mijanmarom na sjeveru, Laosom na sjeveru i sjeveroistoku, Kambodžom na istoku i Malezijom na jugu. Na jugu izlazi na Tajlandski zaliv dok njegove zapadne obale zapljuskuju vode Andamanskog mora. Pomorsku granicu dijeli i sa Vijetnamom na jugoistoku i Indonezijom i Indijom preko Andamanskog mora na jugozapadu.

Kraljevina Tajland
Tajland
Zastava Tajlanda Grb Tajlanda
Zastava Grb
Himna"Phleng Chat"

Položaj Tajlanda na karti
Položaj Tajlanda
Glavni grad Bangkok
Službeni jezik tajski
Državno uređenje  
• Kralj
Rama X
• Predsjednik vlade
Prayut Chan-o-cha
Zakonodavstvo
Nezavisnost 1782 
Površina
• Ukupno
514.000 km2 (49.)
• Vode (%)
2
Stanovništvo
• Ukupno
65.444.371 (19.)
127/km2 
Valuta Baht
Vremenska zona +7, ljeti +7
Pozivni broj 66
Internetska domena .th

Klima na krajnjem jugu je ekvatorska, dok u ostalim dijelovima zemlje prevladava monsunska klima. Prema državnom uređenju, Tajland je ustavna monarhija iako su se tokom posljednjih decenija na vlasti smjenjivale parlamentarna demokratija i vojna hunta, usljed mnogih vojnih udara od kojih se posljednji desio 2014. godine. Glavni i najveći grad države je Bangkok. Tajland je do 1949. godine bio poznat pod nazivom Sijam.

Historija

uredi

Prvi stanovnici su bili Moni,Indonežani i Kmeri. Bila je u polukolonijalnim vezama sa zemljama zapadne Evrope i SAD. Prvobitni naziv je bio Sijam a 1948. je promjenjen u Tajland. Tajland je poznat po velikom broju državnih udara. Zadnji je bio 2014. godine.

 
Teritorijalni gubici Siama od 1867-1909

Geografija

uredi

Tajland se nalazi u ugoistočnom dijelu Azije to jest Indokine. U slivu rijeke Menem nalazi se nizija te na istoku zemlje, dok se na sjeveru i zapadu nalaze planine. Najviši vrh je 2576 mnv. Površine je 515 000 km2 sa oko 65 miliona stanovnika.

Vlada

uredi

Ustroj vlasti je višestranačka ustavna monarhija.

Političke podjele

uredi

Privreda

uredi

Privreda Tajlanda je najviše razvijena u širem području Bangkoka. Izvozno orijentirana industrija, temeljena na jeftinoj radnoj snazi i stranom kapitalu, obilježava privredno razdoblje nakon 1986. godine, kada je privredni rasti bio oko 9%.

U zadnje dvije decenije tajlandska privreda je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, sa prekidom u doba azijske finansijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, posebno elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Zbog jakoga izvoza Tajland je brzo prevladao ekonomsku krizu iz 1998. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 $ po stanovniku, mjereno po PPP-u. Prostitucija čini značajnu privrednu granu, tako da je njen udio u BDP-u 2,7% [1]. Turisti, u prosjeku, potroše oko 10% svog novca na seksualne usluge [2].

Stanovništvo

uredi

Religija

uredi

Prema zadnjem popisu (2000.) 95% Tajlanđana su se izjašnjavali kao teravada budisti. Muslimani su druga najveća religizna grupa (sa 4,6% populacije) [3][4]. Neke provincije i gradovi imaju većinsko muslimansko stanovništvo npr. Pattani, Yala, Narathiwat i dijelovi Songkhla Chumphona. Kršćana (uglavnom Katolika) ima oko 0,75%

Kultura

uredi

Grb i zastava

uredi
 

Grb Tajlanda predstavlja garuda, velika mitska ptica iz hinduističke i budističke mitologije. Garuda se također nalazi i na grbu Indonezije.

Zastava Tajlanda je usvojena 28. septembra 1917. Na sebi ima pet horizontalnih pruga crvene, bijele i plave boje. Središnja plava pruga je dvostruke širine. Boje crvena-bijela-plava znače nacija-religija-kralj, što je i državni moto ove zemlje.

Smatra se da je zastava usvojena prvi put 1855 i tada je bila crvene boje sa slikom slona na sredini. U ovom obliku je usvojena 1916 ali središnja bijela pruga je bila jednake širine.

Smatra se da je plava boja usvojena kao simbol petka, dana kada je rođen kralj Vajiravudh. Prema drugim izvorima, plava boja je pokazivala solidarnost prema snagama alijanse u prvom svjetskom ratu, koje su također na svojoj zastavi imale ove tri boje.

Zastava je jako slična zastavi Kostarike koja zbog toga u internacionalnim odnosima često koristi verziju zastave sa grbom.

Literatura

uredi

Reference

uredi
  1. ^ http://pioneer.netserv.chula.ac.th/~ppasuk/illegaleconomy.doc
  2. ^ http://www.taipeitimes.com/News/feat/archives/2006/01/25/2003290710
  3. ^ CIA World Factbook Thailand Arhivirano 16. 5. 2020. na Wayback Machine, CIA World Factbook.
  4. ^ "U.S. Department of States – Thailand". State.gov. Pristupljeno 25. 4. 2010.

Vanjski linkovi

uredi
Vlada