Verirovke

Verirovke
? Srednji eocen – Sadašnjost
Verirovke; ? Srednji eocen – Sadašnjost
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Infraklasa	Eutheria
Nadred	Euarchontoglires
Red	Scandentia; Wagner, 1855 ; Porodice: Tupaiidae; Ptilocercidae;

Verirovke (ili rovke stablašice^[1]) su sitni sisari porijeklom iz tropskih šuma Jugoistočne Azije. Oni čine porodicu Tupaiidae, koja obuhvata obične verirovke i Ptilocercidae, verirovke olovkastog repa; pripadajući red je Scandentia. Uključuje 20 vrsta iz pet rodova. Ove životinje imaju veći odnos između veličine mozga i ukupne tjelesne mase od bilo kojeg drugog sisara, uključujući i ljude,^[2] ali visoki ovi koeficijenti nisu neuobičajeno za životinje manje težine od jednog kilograma.

Zovu se 'verirovke' (što asocira na rovke), a uprkos tome što su ranije razvrstane u Insectivora, nisu stvarne goropadnice, a i sve vrste ne žive na drveću. Između ostalog, verirovke jedu plodove biljaka roda Rafflesia.

Među redovima sisara, verirovke su usko povezane sa primatima i koriste se kao alternativa primata u eksperimentalnim studijama miopije, psihosocijalnog stresa i hepatitisa.^[3]

Opis

Verirovke su vitke životinje s dugim repovima i mehkog, sivkasto do crvenkasto-smeđeg krzna. Prizemne vrste imaju tendenciju da budu veće od arborealnih formi (koje žive na drveću), kao i da imaju veće kandže, koje koriste za iskopavanje plijena, kao što su insekti. Oni su svaštojedi, hraneći se insektima, malim kičmenjacima, voćem i sjemenkama. Imaju slabo razvijene očnjake i nespecijalizirane kutnjake, sa ukupnom zubnom formulom:

gornja vilica =2.1.3.3,
donja vilica =3.1.3.3^[4]

Verirovke imaju dobro čulo vida, sa binokularnim gledanjem u slučaju više vrsta koje žive na drvetu. Većina su dnevne, iako je olovkastorepa verirovka noćna životinja. Ženski imaju trudnoću dugu od 45 do 50 dana i rađaju do tri mladunca, u gnijezdu koje je obloženo suhim lišćem unutar šupljine u stablu. Mladi se rađaju slijepi i bez dlaka, ali su u mogućnosti da napuste gnijezdo već nakon otprilike mjesec dana. U ovom periodu, imaju relativno malo majčinske brige, koja ih posjećuje samo po nekoliko minuta svaki drugi dan da ih nadoji. Spolnu zrelost verirovke dostižu nakon oko četiri mjeseca i mogu se uzgajati mnogo godina, bez jasne sezone parenja u većini vrsta.^[4]

Ove životinje žive u malim porodičnim grupama, koje brane svoju teritoriju od uljeza. Oni obilježavaju svoje teritorije pomoću različitih mirisnih žlijezda ili urinom, u zavisnosti od pripadnosti vrsti. Ime Tupaia je izvedeno iz riječi tupai, što na malajskom jeziku znači vjeverica,^[5] a dao ga je su Sir Stamford Raffles.^[6] Olovkastorepa verirovka u Maleziji može da konzumiraju velike količine prirodno fermentiranog nectara do sadržaja alkohola od 3,8%, cijele godine bez ikakvih efekata na ponašanje.^[7]

Klasifikacija

Denticija tupaje (Tupaia)

Verirovke su premještene iz Insectivora u red Primates, kako zbog određenih unutrašnjih sličnosti (naprimjer, sličnosti anatomije, mozga, što je naglasio je Sir Wilfred Le Gros Clark) i klasificirao ih kao "primitivne prosimije". Međutim, molekulskofilogenetske studije su snažno podržale stav da verirovkama treba dati isti rang (reda) kao i primatima i, sa primatima i letećim lemurima (kolugo), pripadaju kladusu Euarchonta. Prema ovoj klasifikaciji, Euarchonta su sestrinske sa Glires (lagomorfnim i glodarima), a dvije grupe su u kombinaciji u grani Euarchontoglires.^[8] Other arrangements of these orders were proposed in the past.^[9]

Euarchontoglires

Glires

	Rodentia (Glodari)

	Lagomorpha (Kunići, zečevi, dvozupci)

Euarchonta

Scandentia (Verirovke)

Dermoptera (Kolugo)

	†Plesiadapiformes

	Primates

Red Scandentia
- Porodica Tupaiidae
  - Rod Anathana
    - Madraska verirovka, A. ellioti
  - Rod Dendrogale
    - Borneanska glatkorepa verirovka, D. melanura
    - Sjeverna glatkorepa verirovka, D. murina
  - Rod Tupaia
    - Sjeverna verirovka, T. belangeri
    - Zlatnotrba verirovka, T. chrysogaster
    - Prugasta verirovka, T. dorsalis
    - Obična verirovka, T. glis
    - Vitka verirovka, T. gracilis
    - Horsfieldova verirovka, T. javanica
    - Long-footed treeshrew, T. longipes
    - Patuljasta verirovka, T. minor
    - Kalamanska verirovka, T. moellendorffi
    - Planinska verirovka, T. montana
    - Nikobarska verirovka, T. nicobarica
    - Palawanska verirovka, T. palawanensis
    - Obojena verirovka, T. picta
    - Ruddy treeshrew, T. splendidula
    - Velika verirovka, T. tana
  - Rod Urogale
    - Mindanaoanska verirovka, U. everetti
- Porodica Ptilocercidae
  - Rod Ptilocercus
    - Olovkastorepa verirovka, P. lowii

Fosili

Fosilni ostaci verirovki su siromašni. Najstarija navodna verirovka, Eodendrogale parva , je iz srednjeg eocena u Henanu, Kina, ali je identitet ove životinje neizvjestan. Ostali fosili su porijeklom iz miocena, sa područja Tajlanda, Pakistana, Indije i Yunnana, Kina, kao i pliocena Indije. Većina pripada porodici Tupaiidae, ali se smatra das bliže olovkastorepim verirovkama, a neki su i dalje neopisani fosili, kao iz Yunnana, naprimjer. Nazivi fosilnih vrsta uključuju Prodendrogale yunnanica , Prodendrogale engesseri i Tupaia storchi iz Yunnana, Tupaia miocenica iz Tajlanda i Palaeotupaia sivalicus iz Indije.^[10]

Također pogledajte

Reference

^ Rines, George Edwin, ured. (1920). "Tree-shrew" . Encyclopedia Americana.
^ "Tupaia belangeri". The Genome Institute, Washington University. Arhivirano s originala, 1. 6. 2010. Pristupljeno januar 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ Cao, J; Yang, E-B; Su, J-J; Li, Y; Chow P (2003). "The tree shrews: adjuncts and alternatives to primates as models for biomedical research" (PDF). J Med Primatol. 32: 123–130. Arhivirano s originala (PDF), 12. 4. 2016. Pristupljeno januar 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
^ ^a ^b Martin, Robert D. (1984). Macdonald, D. (ured.). The Encyclopedia of Mammals. New York: Facts on File. str. 440–445. ISBN 0-87196-871-1.
^ Nowak, R. M. (1999). Walker's Mammals of the World. Johns Hopkins University. str. 245. ISBN 0-8018-5789-9.
^ Craig, John (1849). A new universal etymological technological, and pronouncing dictionary of the English Language.
^ Moscowicz, Clara. 2008. Tiny tree shrew can drink you under the table
^ Janecka, Jan E.; Miller, Webb; Pringle, Thomas H.; Wiens, Frank; Zitzmann, Annette; Helgen, Kristofer M.; Springer, Mark S.; Murphy, William J. (2. 11. 2007). "Molecular and Genomic Data Identify The Closest Living Relatives of Primates" (PDF). Science. 318 (5851): 792–4. Bibcode:2007Sci...318..792J. doi:10.1126/science.1147555. PMID 17975064.
^ Pettigrew, JD; Jamieson, BG; Robson, SK; Hall, LS; McAnally, KI; Cooper, HM (1989). "Phylogenetic relations between microbats, megabats and primates (Mammalia: Chiroptera and Primates)". Philosophical Transactions of the Royal Society B. 325 (1229): 489–559. Bibcode:1989RSPTB.325..489P. doi:10.1098/rstb.1989.0102. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
^ Ni, X.; Qiu, Z. (2012). "Tupaiine tree shrews (Scandentia, Mammalia) from the Yuanmou Lufengpithecus locality of Yunnan, China". Swiss Journal of Palaeontology. 131: 51–60. doi:10.1007/s13358-011-0029-0.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Verirovke

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Verirovke

Šablon:Sisari

[1] Rines, George Edwin, ured. (1920). "Tree-shrew" . Encyclopedia Americana.

[2] "Tupaia belangeri". The Genome Institute, Washington University. Arhivirano s originala, 1. 6. 2010. Pristupljeno januar 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[3] Cao, J; Yang, E-B; Su, J-J; Li, Y; Chow P (2003). "The tree shrews: adjuncts and alternatives to primates as models for biomedical research" (PDF). J Med Primatol. 32: 123–130. Arhivirano s originala (PDF), 12. 4. 2016. Pristupljeno januar 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)

[EoM-4] Martin, Robert D. (1984). Macdonald, D. (ured.). The Encyclopedia of Mammals. New York: Facts on File. str. 440–445. ISBN 0-87196-871-1.

[5] Nowak, R. M. (1999). Walker's Mammals of the World. Johns Hopkins University. str. 245. ISBN 0-8018-5789-9.

[6] Craig, John (1849). A new universal etymological technological, and pronouncing dictionary of the English Language.

[7] Moscowicz, Clara. 2008. Tiny tree shrew can drink you under the table

[8] Janecka, Jan E.; Miller, Webb; Pringle, Thomas H.; Wiens, Frank; Zitzmann, Annette; Helgen, Kristofer M.; Springer, Mark S.; Murphy, William J. (2. 11. 2007). "Molecular and Genomic Data Identify The Closest Living Relatives of Primates" (PDF). Science. 318 (5851): 792–4. Bibcode:2007Sci...318..792J. doi:10.1126/science.1147555. PMID 17975064.

[9] Pettigrew, JD; Jamieson, BG; Robson, SK; Hall, LS; McAnally, KI; Cooper, HM (1989). "Phylogenetic relations between microbats, megabats and primates (Mammalia: Chiroptera and Primates)". Philosophical Transactions of the Royal Society B. 325 (1229): 489–559. Bibcode:1989RSPTB.325..489P. doi:10.1098/rstb.1989.0102. Nepoznati parametar |name-list-format= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)

[10] Ni, X.; Qiu, Z. (2012). "Tupaiine tree shrews (Scandentia, Mammalia) from the Yuanmou Lufengpithecus locality of Yunnan, China". Swiss Journal of Palaeontology. 131: 51–60. doi:10.1007/s13358-011-0029-0.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]