Miocen (simbol M-[1]) je prva geološka epoha Negoena i i trajala je od 23.03 da 5.332 miliona godina, (G). Mioncenu je ime dao Charles Lyell iz grčke riječi μείων (meiōnda , "manje") i καινός (kainosda , "novi")[2] i znaci "nedavno" jer  ima 18% manje modernih beskralješnika nego Plicoen. Miocen dolazi poslije Oligocena a nakon njega nastupa Pliocen.

Prelaz iz Oligocena u Miocen se desio dok se zemlja hladila za vrijeme čestih ledenih doba. Micoen nema globalni događaj kao granice, nego su granice regionalnog karakter između toplijeg Oligeocena i hladnijeg Pliocena.

U Miocenu doazi do razvoja čovjekolikih majmuna te postaju rašireni u Starom Svijetu. Do kraja epohe preci ljudi se odjeljuju od šimpanzi te imaju svoj evolucioni put. Kao i u Oligocenu pašnjaci se šire na račun šuma i prašuma. U Miocenu dolazi do stvaranja šuma morskih trava, te one postaju jedan od najproduktivnijih zemaljskih ekosistema [3] Biljke i životinje u Miocenu su recentne. Dolazi do razvoja i utvrđivanja ptica i sisara. Povećavaju se brojevi kitova, tuljana i morskih zrava. Posebno je interesantan period za geologe zbog Himalajske orogeneze.[4]

Podjela

uredi

Peridoe su podijeljene od najmlađih prema najstarijim. Po Međunarodnoj komisiji za Stratigrafiju:[5]

Messinian (7.246–5.332 Ma)
Tortonian (11.608–7.246 Ma)
Serravallian (13.65–11.608 Ma)
Langhian (15.97–13.65 Ma)
Burdigalian (20.43–15.97 Ma)
Aquitanian (23.03–20.43 Ma)

Paleogeografija

uredi

Kontinenti nastavljaju da plutaju prema trenutnom položaju. Kontinenti izgledaju skoro isto kao danas, osim sto Sjeverna i Južna Amerika nisu bile sastavljene.

Dolazi do pojave planina u Sjevernoj Americi, Evropi i Istočnoj Aziji. Česte su kontinentalne i marinske naslage.

Indija se nastavila sudarati sa Azijom kreirajući nove planinske vijence. Tetis se nastavlja povlačiti i nestaje kada se Afrika sudara sa Euroazijom u području Turske i Arabije.

Dolazi do smanjenja vlage. 

Klima

uredi

Klima ostaje umjereno topla, iako dolazi do polaganog hlađenja koje vodi do Pleoistocenskih glečera.

Iako je dugoročno hlađenje bilo u toku, postoje dokazi za tople periode u Miocenu. Micensko zagrijavanje počinje prije 21 milion godina i nastavlja se do prije 14 milionca godina. Kada globalne temperature naglo padaju. Prije 8 milionda godina dolazi ponovno do naglog zahlađenja i stvaranja ledene ploče na Antarktiku kakvu danas poznajemo.

Život

uredi

Život u Micoenu se uglavnom odvija u dva novoformirana bioma, šumama morske trave i pašnjacima. Dolazi do razvoja biljojeda. Skoro 95% današnjih biljaka je postojalo do kraja ove epohe.

Reference

uredi
  1. ^ "Geologic Age Symbol Font (StratagemAge)" (PDF). USGS. 99-430. Pristupljeno 22. 6. 2011.
  2. ^ "Miocene". Online Etymology Dictionary. Pristupljeno juli 2013. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  3. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 13. 6. 2016. Pristupljeno 13. 6. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ An Zhisheng, John E. Kutzbach, Warren L. Prell & Stephen C. Porter (2001). "Evolution of Asian monsoons and phased uplift of the Himalaya Tibetan plateau since Late Miocene times". Nature. 411 (6833): 62–66. doi:10.1038/35075035.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Robert A. Rohde (2005). "GeoWhen Database". Pristupljeno 8. 3. 2011.