Saobraćaj u Azerbejdžanu

Azerbejdžan je evroazijska zemlja u području Kavkaza, koje ima izuzetno povoljan prometni položaj. Zbog toga zemlja ima izvanredne uvjete za razvoj prometa, ali je on slabije razvijen zbog stalne nestabilnosti područja. Najvažniji prometni pravci u zemlji su putevi istok-zapad, od Crnog mora do Kaspijskog jezera, i sjever-jug, od istočne Evrope do Srednjeg istoka. Veoma izražen planinski karakter zemlje također znatna prepreka razvoju prometa, naročito na zapadu zemlje, gdje se pružaju veoma visoke planine. Azerbejdžan ima razvijen cestovni, željeznički, zračni i vodeni saobraćaj. Najveći prometni čvor je glavni grad, Baku.

Baku je najveća luka na Kaspijskom jezeru

Željeznički saobraćaj

Po podacima iz 1993. godine ukupna dužina željezničke mreže u domenu javnog saobraćaja u Azerbejdžanu je bila 2.932 km, ode čega je 1.278 km elektrifikovana. Ovo se odnosi na pruge širokog kolosijeka (1520 mm), osobene za zemlje bivšeg SSSRa. Ovi podaci ne uključuju industrijske i druge pomoćne pruge. Gradska željeznica razvijena je u Bakuu, gdje postoji i metro sistem. Baku i drugi veći gradovi posjeduju i tramvajski prijevoz.

Željeznička veza sa susjednim zemljama:

• Rusija - da
• Gruzija - da, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka
• Armenija - da, ali je saobraćaj u prekidu
• Iran (preko enklave Nahičevan) - da, uz promjenu širine kolosijeka
• Turska (preko enklave Nahičevan) - ne, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka

Godine 2005. potpisan je sporazum između Gruzije, Turske i Azerbejdžana o izgradnji zajedničke željezničke linije Kars (Turska) - Tbilisi - Baku standardne širine kolosijeka. Gradnja ove pruge izazvala je velike političke teškoće i ogorčenost Rusije.

Cestovni saobraćaj

Evropski koridori u zemljama Zakavkazja

Ukupna dužina cesta u Azerbejdžanu u 1998. godini je 24.981 km, od čega je sa tvrdom podlogom 23.057 km (najčešće u vrlo lošem stanju). Pravih autocesta nema, ali na prilazima velikim gradovima postoje bolje prometnice sa 3 i 4 trake. Posljednjih godina putna mreža se intenzivno obnavlja i širi.

Najznačajniji magistalni putevi u državi kreći od glavnog grada Bakua i idu ka:

• Sjeveru - Rusija, Istočna Evropa
• Zapadu - Gruzija, Crno more
• Jugu - Iran, Bliski istok

Vodeni saobraćaj

Kaspijsko jezero

Azerbejdžan je zemlja s dugim izlazom na Kaspijsko jezero, najveće na svijetu i jedno od najpromenijih sa velikim brojem izlaznih zemalja. Ono je preko Volge, Dona i Kanala Volga-Don u vezi s otvorenim svjetskim vodama, što dodatno stvara prednosti duge obale. Najvažnije primorske luke su Baku, Sumgait i Lenkoran. Sa druge strane, unutrašnjost države ispresijecana je malim i plitkim rijekama s vrlo niskim ljetnim vodostajima, pa nema unutarnjih plovnih putova.

Gasovodi i naftovodi

• Gasovod: 1.130 km (1992.)
• Naftovod: 1.240 km (1992.)

Zračni saobraćaj

U Azerbejdžanu postoji nekoliko aviokompanija, od kojih je najvažnije državno preduzeće "Azerbaijan Airlines".

U zemlji postoji 69 službeno upisanih aerodroma (2007. godine), od čega 29 sa tvrdom podlogom. Sa IATA kodom je ukupno 3 aerodroma:

• Međunarodni aerodrom Hejdar Alijev u Bakuu - GYD
• Međunarodna aerodrom Gandža u Gandža - KVD
• Međunarodna aerodrom Nahčivan u Nahčivanu - NAJ

Međunarodni aerodrom Hejdar Alijev u Bakuu daleko je najprometniji aerodrom u Azerbejdžanu, dok su ostali aerodromi mali i povezani putem nekoliko linija samo s prijestolnicom Bakuom i Moskvom.

Također pogledajte

• Azerbejdžan