Razvoj svjetskog rekorda na 3000 m s preprekama

Službene svjetske rekorde na 3000 m s preprekama drže Saif Saaeed Shaheen iz Katara (7:53.63), odnosno Ruth Jebet iz Bahreina, porijeklom iz Kenije (8:52.78).

Bivša vlasnica rekorda, Gulnara Samitova-Galkina, popravljala je svjetski rekord 3 puta.

Prvi svjetski rekord u ovoj disciplini koji je IAAF ratificirao bilo je vrijeme 8:49.6, koje je istrčao Mađar Sándor Rozsnyói 1954.[1] Postoje i raniji rekordi, ali IAAF nije priznao nijedan od njih. Šveđanin Josef Ternström bio je jedan od prvih koji je ovu utrku istrčao za manje od 10 minuta (9:49.8 iz 1914). Drugi Šveđanin, Erik Elmsäter, spustio se ispod 9 minuta 1944.[2] Prvi koji se spustio ispod 8 minuta bio je Moses Kiptanui iz Kenije, koji je 16. augusta 1995. postavio vrijeme 7:59.18 na mitingu Weltklasse u Zürichu.

3000 m s preprekama za žene mnogo je kasnije priznata kao službena disciplina u kojoj se može postaviti svjetski rekord. Na svjetskim prvenstvima održava se tek od 2005, a na Olimpijskim igrama od 2008. Nakon priznavanja ove discipline, vrijeme Poljakinje Justyne Bąk, 9:25.31, ratificirano je kao prvi službeni svjetski rekord za žene.[1] Raniji rekordi postoje i u ženskoj konkurenciji; godine 1998. Rumunka Daniela Petrescu prva se spustila ispod 10 minuta istrčavši vrijeme 9:55.28.[3] Bivša svjetska rekorderka, Gulnara Galkina-Samitova, dugo je bila jedina koja se spustila ispod 9 minuta. Pridružila joj se samo još Ruth Jebet, Kenijka sa bahreinskim državljanstvom, prvo na mitingu u Eugeneu 2016, a zatim i na Olimpijskim igrama iste godine. Samo desetak dana nakon olimpijske utrke, na mitingu u Parizu, Jebet je konačno srušila Ruskinjin rekord, i to za čak 6 sekundi i 4 stotinke.[4]

16. augusta 2002. Brahim Boulami iz Maroka istrčao je vrijeme 7:53.17, ali ga IAAF nije ratificirao s obzirom na to da je Boulami 2003. dobio dvogodišnju zabranu takmičenja nakon što je na doping-testu bio pozitivan na EPO.[5]

IAAF je dosad ratificirao 32 muška i 7 ženskih svjetskih rekorda u ovoj disciplini.[1]

Muškarci uredi

Ručno mjerenje vremena uredi

 
Belgijanac Gaston Roelants srušio je svjetski rekord godinu prije i godinu poslije svoje pobjede na OI 1964.
Vrijeme Takmičar Mjesto Datum
8:49.6   Sándor Rozsnyói (MAĐ) Bern 28. 8. 1954.
8:47.8   Pentti Karvonen (FIN) Helsinki 1. 7. 1955.
8:45.4   Pentti Karvonen (FIN) Oslo 15. 7. 1955.
8:45.4   Vasilij Vlasenko (SSSR) Moskva 18. 8. 1955.
8:41.2   Jerzy Chromik (POLJ) Brno 31. 8. 1955.
8:40.2   Jerzy Chromik (POLJ) Budimpešta 11. 9. 1955.
8:39.8   Semjon Ržiščin (SSSR) Moskva 14. 8. 1956.
8:35.6   Sándor Rozsnyói (MAĐ) Budimpešta 16. 9. 1956.
8:35.5   Semjon Ržiščin (SSSR) Tallinn 21. 7. 1958.
8:32.0   Jerzy Chromik (POLJ) Varšava 2. 8. 1958.
8:31.4   Zdzisław Krzyszkowiak (POLJ) Tula 26. 6. 1960.
8:31.2   Grigorij Taran (SSSR) Kijev 28. 5. 1961.
8:30.4   Zdzisław Krzyszkowiak (POLJ) Wałcz 26. 6. 1961.
8:29.6   Gaston Roelants (BEL) Leuven 7. 9. 1963.
8:26.4   Gaston Roelants (BEL) Leuven 7. 8. 1965.
8:24.2   Jouko Kuha (FIN) Stockholm 17. 7. 1968.
8:22.2   Vladimir Dudin (SSSR) Kijev 19. 8. 1969.
8:22.0   Kerry O'Brien (AUS) Berlin 4. 7. 1970.
8:20.8   Anders Gärderud (ŠVE) Helsinki 14. 9. 1972.
8:20.8   Ben Jipcho (KEN) Lagos 15. 1. 1973.
8:19.1   Ben Jipcho (KEN) Helsinki 19. 6. 1973.
8:10.4   Anders Gärderud (ŠVE) Oslo 25. 6. 1975.
8:09.8   Anders Gärderud (ŠVE) Stockholm 1. 7. 1975.
8:08.2   Anders Gärderud (ŠVE) Montréal 28. 7. 1976.
8:05.4   Henry Rono (KEN) Seattle 13. 5. 1978.

Elektroničko vrijeme uredi

 
Saif Saaeed Shaheen, ranije Stephen Cherono iz Kenije, trenutni je svjetski rekorder.
Vrijeme Takmičar Mjesto Datum
8:05.35   Peter Koech (KEN) Stockholm 3. 7. 1989.
8:02.08   Moses Kiptanui (KEN) Zürich 19. 8. 1992.
7:59.18   Moses Kiptanui (KEN) Zürich 16. 8. 1995.
7:59.08   Wilson Boit Kipketer (KEN) Zürich 13. 8. 1997.
7:55.72   Bernard Barmasai (KEN) Köln 24. 8. 1997.
7:55.28   Brahim Boulami (MAR) Bruxelles 24. 8. 2001.
7:53.63   Saif Saaeed Shaheen (KAT) [nb] Bruxelles 3. 9. 2004.
  • nb Do 2002. Saif Saaeed Shaheen bio je poznat kao Stephen Cherono i takmičio se za Keniju.

Žene uredi

  • (Sva vremena su elektronička.)
 
Rumunka Cristina Casandra istrčala je više najboljih svjetskih vremena prije nego što je ova disciplina službeno priznata.

Prije priznavanja discipline uredi

Vrijeme Takmičarka Mjesto Datum
10:34.5   Sara Heeb (SAD) Walnut 20. 4. 1996.
10:30.2   Grace Padilla (SAD) Los Angeles 17. 5. 1996.
10:23.47   Courtney Meldrum (SAD) Atlanta 23. 6. 1996.
10:19.6   Karen Harvey (KAN) Walnut 18. 4. 1998.
9:55.28   Daniela Petrescu (RUM) Bukurešt 21. 6. 1998.
9:48.88   Jelena Motalova (RUS) Tula 31. 7. 1999.
9:43.64   Cristina Casandra (RUM) Bukurešt 7. 8. 2000.
9:40.20   Cristina Casandra (RUM) Reims 30. 8. 2000.

IAAF-ovi svjetski rekordi uredi

Vrijeme Takmičarka Mjesto Datum
9:25.31   Justyna Bąk (POLJ) Nica 9. 7. 2001.
9:22.29   Justyna Bąk (POLJ) Milano 5. 6. 2002.
9:21.72   Alesja Turova (BJE) Ostrava 12. 6. 2002.
9:16.51   Alesja Turova (BJE) Gdańsk 27. 7. 2002.
9:08.33   Gulnara Samitova (RUS) Tula 10. 8. 2003.
9:01.59   Gulnara Samitova (RUS) Iraklion 4. 7. 2004.
8:58.81   Gulnara Samitova-Galkina (RUS) Peking 17. 8. 2008.
8:52.78   Ruth Jebet (BHR) Pariz 27. 8. 2016.

Reference uredi

  1. ^ a b c "12th IAAF World Championships in Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin 2009" (pdf). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 554. Arhivirano (PDF) s originala, 29. 6. 2011. Pristupljeno 4. 8. 2009.
  2. ^ "Main > Men, 3000 m Steeplechase > World Records Progression". Brinkster Track and Field. Arhivirano s originala, 21. 1. 2014. Pristupljeno 18. 1. 2014.
  3. ^ "3000h World records". Apulanta. Pristupljeno 18. 1. 2014.
  4. ^ "Diamond League: Laura Muir breaks British 1500m record in Paris". BBC Sport. 27. 8. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2016.
  5. ^ "Boulami banned after IAAF's appeal". CNN. 19. 11. 2013. Pristupljeno 18. 1. 2014.

Vanjski linkovi uredi