Kijev

Kijev (ukrajinski: Київ) jest glavni i najveći grad Ukrajine. Nalazi se u sjevernom središnjem dijelu države. Leži na Dnjepru. Prema podacima iz 2005. godine, Kijev ima 2.660.401 stanovnika, premda kada bi se ovoj brojci pridodao i velik broj neprijavljenih useljenika koji također žive u Kijevu, iznos bi premašio 3 miliona.

Kijev
Kijev noću
Grb
Država	Ukrajina
Površina
• Ukupno	839 km2
Nadmorska visina	179 m
Stanovništvo (2007)
• Ukupno	2.700.000
Poštanski broj	01xxx-04xxx
Pozivni broj	+380 44
Veb-sajt	kmv.gov.ua

Katedrala svete Sofije i pripadajući objekti

Svjetska baština
Katedrala svete Sofije
Lokacija	Ukrajina
Kriterij	i, ii, iii, iv
Referenca	527
Uvrštenje	1990. (14. sjednica)
Površina	28,52 ha
Tampon-zona	476,08 ha

Kijev je, kao glavni grad, administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene (Kijevske) oblasti. Industrijsko je trgovačko i kulturno središte sa sveučilištem, akademijom znanosti, brojnim znanstvenim zavodima, muzejima i pozorištima. Grad je to svjetski poznatih znamenitosti. Ima razvijenu infrastrukturu i izvrsno organiziranu mrežu gradskog prijevoza koja uključuje i metro.

Historija

Prema legendi, mladić pod imenom Kij radio je kao splavar na Dnjepru i on je utemeljio grad koji su njemu u čast nazvali Kijev. Tokom svoje dugotrajne historije, Kijev, jedan od najstarijih gradova Istočne Evrope, znao je i za vrijeme velike slave i moći, kao i za vrijeme kada je bio uništen do temelja. Smatra se da je utemeljen u 5. stoljeću kao glavno mjesto na kojem su Istočni Slaveni trgovali i mijenjali robu. Postepeno se razvijao i dobio ugled glavnog središta istočnoslavenske civilizacije.

Od 10. do 12. stoljeća, prijestonica je Kijevske Rusi, velike srednjovjekovne istočnoslavenske države. Za vrijeme najezde Mongola predvođene Batu Kanom, grad je u potpunosti uništen (1240). Mongolska najezda i njegovo potpuno uništenje su mu toliko naškodili, da je u narednim stoljećima u cijelosti izgubio utjecaj i važnost koji je dotada imao, postavši provincijskim središtem srednje važnosti u sklopu velikih susjednih država, isprva Velike kneževine Litve, potom Poljsko-litvanske unije, a nakon propasti Poljske kraljevine 1792. na jedno duže vrijeme bit će pod snažnim uticajem Rusije.

Grad se ponovno razvija tokom ruske industrijske revolucije krajem 19. stoljeća. Nakon burnih vremena koja su uslijedila iza Februarske i Oktobarske revolucije 1917 (pogledajte Ruski građanski rat), 1921. godine Kijev postaje jedan od najvažnijih gradova tek formirane Sovjetske Ukrajine, a od 1934. preuzima od Harkova status glavnog grada druge po veličini sovjetske republike.

Ponovno je jako stradao tokom Drugog svjetskog rata, gotovo u cijelosti, ali obnova je odmah uslijedila nakon rata, i Kijev postaje trećim po važnosti središtem Sovjetskog Saveza (iza Moskve i Lenjingrada).

U maju 1982. godine, Kijevljani su obilježili 1500 godina svog grada.

Kijev i nakon raspada SSSR-a, ostaje glavni grad nezavisne Ukrajine.

Svjetska baština

Katedrala Svete Sofije (ukrajinski: Собор Святої Софії ili Софійський собор) je izvanredan arhitektonski spomenik i najveća znamenitost grada Kijeva. To je i prvi spomenik iz Ukrajine koji je upisan na UNESCO-v spisak mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno s obližnjim zasebnim manastirskim kompleksom . Podignuta je u 11. vijeku, nakon hristijanizacije Kijevske Rusije, u vrijeme kijevskog kneza Vladimira Velikog. Katedrala je završena nakon 1037. godine, za vrijeme vladavine kijevskog kneza Jaroslava Mudrog, poznatog kao velikog graditelja crkvi. U unutrašnjosti su sačuvani mozaici i freske iz tog perioda.

Crkva je petobrodna, dimenzija 37 x 55 m, sa pet apsida i 13 kupola, što nije bilo standardno u bizantskoj arhitekturi. S tri strane je okružuje galerija na dva sprata. Izvana je izvorno imala ukrasne plinte. Iznutra su sačuvani izvorni mozaici i freske na kojima je, između ostalih, prikazana Jaroslavova obitelj u molitvi.

Kijevsko-pečerska lavra je arhitektonska cjelina manastirskih građevina izgrađenih u 17. i 18. vijeku u ukrajinskom baroknom stilu na platou koji gleda na desnu obalu rijeke Dnjepar.

Također pogledajte

• Babin Jar

Vanjski linkovi

• Satelitski snimak Kijeva
• Interaktivni gradski vodič
• Kiev.info, Kijevski gradski vodič
• Kyiv In Your Pocket Gradski vodič (također i u PDF formatu)
• Posjetite Kijev, Ukrajina Turistički vodič po Kijevu
• Kyiv Post, kijevske novine na engleskom jeziku
• Slike Kijeva u Drugom svjetskom ratu Arhivirano 26. 12. 2005. na Wayback Machine
• Vodič po Kijevu i Ukrajini
• Kijevska enciklopedija Arhivirano 7. 11. 2007. na Wayback Machine
• Karta grada Kijeva
• Ekološko onečišćenje u Kijevu (na ukrajinskom) Arhivirano 17. 7. 2012. na Wayback Machine
• Interesting Kiev, Zanimljive informacije o Kijevu (na ruskom)

Nedovršeni članak Kijev koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.