Razgovor:Rat u Bosni i Hercegovini/arhiva2

Vareš

Dio u kojem se spominje Vareš i događanja oko njega očito je ispričan iz Bošnjačke perspektive, jer spominje se samo ono što su Hrvati učinili, a zločini Bošnjaka se ne spominju. Što su oni učinili okolnim hrvatskim i srpskim selima NIJE BITNO! To da su potpuno spalili hrvatsko selo Kopljare, a pokušali su isto i s hrvatskim selom Borovicom, te da su napoljetku protjerali sve Hrvate i Srbe iz Vareša i ostali većinsko stanovništvo grada, to se nigdje ne spominje. I nije istina da Hrvati nisu željeli Vareš, jer tko ne bi želio ostati u svom rodnom gradu gdje mu je mjesto. Nepravedno je da Bošnjaci ispadaju žrtve a Hrvati krvnici. Uostalom, tko danas živi u Varešu? Bošnjaci.

Predlozene teme

Društveno-političko i ekonomsko stanje u SFRJ do 1990.god

Memorandum SANU
Raspad SFRJ
  - Raspad zajedničkih udruženja, organizacija i ustanova u SFRJ
  - Jednostrano narušavanje Ustava SFRJ
  - Forsiranje nacionalnog i njegovo izrastanje u nacionalizam i fašizam
  - "Balvan revolucija" i "Jogurt revolucija" u SFRJ
  - Pregovori o preuređenju SFRJ
  - Raspad SKJ
  - Osamostaljivanje (izdvajanje) Slovenije i Hrvatske iz SFRJ
  - Rat u Sloveniji i Hrvatskoj
  - Promjene u JNA

Društveno-politička zbivanja i događaji u BiH 1987.- 1990.god.

 Značajnija zbivanja i događaji u BiH 1990.-1991.god
  - Organizovanja i podjele u BiH na nacionalnoj osnovi ( SAO, Zajednica opština, Patriotska liga,...) i pripreme za rat
  - Oružani sukobi na teritoriji BiH u toku 1991.god
  - Razlozi za i protiv referenduma o nezavisnosti BiH
  - Referendum u opštinama sa "srpskom većinom"
  - Referendum o nezavisnosti BiH
  - Raspad BiH i oružani sukobi do povlačenja JNA iz BiH
  

• Tok rata

Srpska ofanziva

Bošnjačko-hrvatski sukob

Intervencija međunarodne zajednice

Oluja i posljedice

Dejtonski mirovni sporazum

• Uloga medjunarodne zajednice
• Genocid
• Posljedice
• Izvori
• Također pogledajte
• Vanjski linkovi

Materijal

• Krstić
• Tip of the Iceberg
• OHCHR
• Pretrage sudskih presuda i izvjestaja vezano za BiH

Diskusija

Da li neko moze da nadje tekst optuznice za agresiju koju je BiH otvorila u medjunarodnom sudu 1993. Ja sam je jednom nasao ali sam je od tada izgubio. --Dado 03:17, 18 novembar 2005 (CET)

Da li referendum o samostalnosti treba da se nalazi ispod "uzroka rata". Bar se meni cini da se na taj nacin stvara slika da je razlog ratu referendum a ne srpska zelja da se ne prihvati volja vecine bosanaca i hercegovaca. Mislim da bih se referendum trebao prebaciti na uvod u rat a u uzroku rata imati kapital koji se zove "srpsko ne prihvacenje referenduma" jel' je to uzrok rata. --EmirA 10:02, 18 novembar 2005 (CET)

14000 nestalih nije statistika koju je naveo Istrazivacko-dokumentacioni centar. Nemozemo im stavljati rijeci u usta. Ako postoje dokazi za ovo mozemo staviti cifru pod rubriku "Posljedice" --Dado 18:00, 4 januar 2006 (CET)

Referendum 1992

Mislim da je trenutni sadrzaj o referendumu 1992. nedovoljan i neprecizan, jer se u njemu spominje malte ne sve osim samog referenduma. Ovdje treba napisati jedan precizan podclanak koji se bavi tematikom, naime, referendumom iz 1992. -- Nidurhaf 11:46, 18 novembar 2005 (CET)

Dole postavljam stari tekst ovog clanka koji sam uklonio posto se radi djelomicno o dupliranju infomacija. Postavljam ga ovdje ako neko jos misli da se moze nesto upotrebljivo izvuci iz njega--Dado 01:28, 20 novembar 2005 (CET)

Referendum iz 1992.

Nakon održanog referenduma, dana 29. februara 1992. godine, Bosna i Hercegovina proglašava nezavisnost, nako čega Srbija preko JNA i paravojnih trupa uz svesrdnu pomoć velikog broja bosanskih Srba kreće u otvorenu agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Nešto ranije JNA je totalno uništila selo Ravno nastanjeno Hrvatima u trebinjskoj općini. Kao zvaničan datum agresije uzima se 5. april 1992. godine kad je ubijena Suada Dilberović od strane srpskih snajperista na Vrbanja mostu zajedno sa Olgom Sučić, za vrijeme mirnih protesta na ulicama Sarajeva, iako je faktički agresija mnogo ranije započela. Već u junu 1992. Republika Hrvatska se uključuje u agresiju na Bosnu i Hercegovinu i ubija i zlostavlja Bošnjake, o čemu nedvosmisleno svjedoče stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine, koji su dokazni materijal Haškog tužilaštva. Ivica Rajić u svom priznanju iz oktobra 2005. potvrdio je učešće Republike Hrvatske u agresiji na BiH, što je već navedeno u presudama Dariju Kordiću i Tihomiru Blaškiću.

Jugoslovenska Narodna Armija, zajedno sa vojskom Republike Srpske, opkoljava glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, i drži ga u opsadi preko 1300 dana, što je najduža opsada u historiji ratovanja. Mnogi bosanski gradovi su okupiranu na samom početku agresije: Foča, Višegrad, Bijeljina, Banja Luka, Doboj i tu su ubijani i zlostavljani Bošnjaci i Hrvati. U jesen 1993. godine Fikret Abdić vrši secesiju prostora općine Velika Kladuša i postaje saveznik i Srba i Hrvata i ubija i zlostavlja Bošnjake lojalne Bosni i Hercegovini i pomaže Srbima u ubijanju i zlostavljanju Bošnjaka. Međutim, njegovu vještačku i separatističku tvorevinu, tzv. "Republiku Zapadnu Bosnu", stvorene uz pomoć agresora na Bosnu i Hercegovinu, su ugasile vojne jedinice 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine.

Pred kraj agresije na Bosnu i Hercegovinu, srpska vojska je uz direktnu pomoć Beograda i specijalne jedinice MUP-a Srbije pod nazivom Škorpioni, kao i drugih formacija DB-a Srbije, u Srebrenici počinila genocid nad nevinim civilnim bošnjačkim stanovništvom. 12.000 ljudi se vodi kao nestalo, a spisak ubijenih koji nije konačan danas broji 8.106 imena. Bosnu i Hercegovinu je branila bosanska vojska (ABiH) stvorena na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Rat je okončan 21. novembra 1995. godine, potpisivanjem Daytonskog sporazuma.

Uvod

Ljudi, trebamo prije svega napisati jedan kvalitetan uvod koji nabraja sve glavne činjenice o ovoj temi. Ovo je što sam nabrzatak napisao. - A.L.

Prijedlog

Ne znam da li je kasno ali tek mi je sad palo na pamet. Moj prijedlog je da se napiše spisak važnijih bitaka ili operacija koje su se vodile, neke bi mogle ići s onom kutijicom gdje pišu osnovni podaci. Nešto poput OVE kutijice desno, samo što bi u nas bilo kao: Operacija Neretva, Operacija Oluja itd.

Mislim da je odlicna ideja samo se bojim da bi clanak postao predugacak da opise svaku operaciju. Trebali bi za svaku operaciju imati zaseban clanak a na ovom napraviti spisak (tabelu) svih operacija. Da li imamo pristup tako detaljnim informacijama? --Dado 04:41, 4 decembar 2005 (CET)

Slike

• Zgrada skupštine u Sarajevu 1992. godine
  Zgrada skupštine u Sarajevu 1992. godine

Razdvajanje clanka

Posto clanak postaje veoma dugacak predlozio bih da pomjerimo neke dijelove koji se uglavno ticu podataka na zasebne clanke. Za pocetak mozda samo ovaj dio . Javite sta mislite ili ako imate sta protiv. --Dado 22:46, 4 januar 2006 (CET)

Ja bi napravio zaseban članak za Bošnjačko-hrvatski sukob, kao Glavni članak: Bošnjačko-hrvatski sukob --Haris 22:54, 4 januar 2006 (CET)

Takodjer:

Glavni članak: Dejtonski sporazum

Glavni članak: Operacija Oluja

Naravno kraci opis bi ostao na ovom clanku--Dado 22:59, 4 januar 2006 (CET)

Slazem se sto se tice Oluje i Dejtona, a sukob bi ostavio dok ne zavrsimo sa radom na tom dijelu, pa cemo vidjeti kako se uklapa u cjelinu i da li je potrebno praviti poseban clanak, s obzirom da sukob nije samo "dogadjaj" u ratu, nego cijeli proces koji je paralelno tekao sa agresijom Srbije drugim rijecima sve se svodi na plan o podjeli BiH. Svi dokazi, cinjenice, izjave upucuju na podjelu, koja je zamisljena 1991. Ali hajde da zavrsimo pa cemo vidjeti. --Emir Kotromanić 23:29, 4 januar 2006 (CET)

Nisam siguran da li je dio o Bosnjacko-hrvatskom sukobu zavrsen ili ne ali bih predlozio da se neki dijelovi, kao sto su izjave Tudjmana, prebace na neki drugi clanak (mozda na biografiju tudjmana) i onda uveze sa ovim clankom. Bojim se da segment gubi na fokusu sa ovako opsirnim informacijama. --Dado 01:01, 9 januar 2006 (CET)

Dado sto se tice izvora, dole sam naveo referencu iza onih paragrafa, da se onaj prvi dio odnosi na Smrt Jugoslavije. Mislio sam da ne trebam na svaki pasus stavljati referencu jer se radi o uvodnom dijelu. Clanak jos nije zavrsen. Ali je pri kraju. Sto se tice izjava najbolje je mozda da stavimo izjave u dnu clanka kako se ne bi kontekst izgubio, kao sto su to uradili na clanku o genocidu u Srebrenici kada se citira presuda...Neka sad ovako stoji kada zavrsim clanak, onda ge treba doraditi.--Emir Kotromanić 01:09, 9 januar 2006 (CET)

Predpostavljam da je dio o Bosnjacko-hrvatskom sukobu gotov te bi htio da porazgovaramo malo o stilu clanka. Harun je vec napravio par reoganizacija I mislim da je to bio dobar potez.

Naime trenutno sekcija o Bosnjacko-hrvatskom sukobu apsolutno dominira clankom I dobije se utisak da je rat u BiH ustvari uglavnom vodjen izmedju BiH I HVO-a (Hrvatske) pri cemu je srpska agresija bila tek neka uvertira. Takodjer ako se gleda iz perspektive neupucene osobe (jednog amera na primjer) njegova koncentracija na sadrzaj bi odlutala vec nakon prvog paragrafa I presao bi na drugi clanak ostavsi uskracen vaznih informacija. Moramo razmisliti ko nam je publika.

Mislim da bi veliki dio tog poglavlja trebalo da predje na zaseban clanak a da na ovom clanku bude sazet opis istog u granicama I balansirano sa ostalim temama u clanku. Emire, mozes li napraviti jednu kracu verziju istog. Pozdrav--Dado 20:01, 9 januar 2006 (CET)

Dado, evo upravo radim na sažimanju. Izjave prebacujem na bilješke. Znam da trenutno tako izgleda da članak dominira, ali jednostavno činjenice su takve da je i taj rat počeo kada i srpska agresija. Također naprimjer, nemamo slučaj Fikret koji je isto poprilično složen, ali sada ćemo ostaviti to po strani. Harun je predložio da radimo do kraja januara na ovom. Ako misliš da nešto treba promjeniti slobodno to uradi. Šta misliš da malo proširimo rat sa Srbima, stavio sam link na Smrt Jugolsavija, fakat ima detalja kojih je vrijedno spomenuti. Samo dok ove izjave regulišem pokušaću da to prebacim na poseban članak, ukoliko bude potrebno.--Emir Kotromanić 20:09, 9 januar 2006 (CET)

Ja mislim da je neophodno Bošnjačko-hrvatski sukob prebaciti u poseban članak, dok u samom članku treba biti njegova skraćena i minimalna verzija. Tako i sa ostalim imalo većim tekstovima na samom članku, to je - koliko sam primjetio - praksa kod svih iole razvijenijih wikipedija... Ja ću vidjeti da odradim infokutiju za ovaj članak sa ubačenim zastavama, grbovima i šta god više nađem, pa i integrisati onu tabelu sa žrtvama... --Haris 20:13, 9 januar 2006 (CET)

Ja sam za da se ni jedan detalj ne izbaci. Ono sto govorim i kao sto vidim na tome radis je samo da se napravi sazeta verzija kako citalac ne bi gubio interes kad vidi pet stranica teksta. Ovo su sve kompleksne teme (ukljucujuci I Fikreta) te ljude treba postepeno uvoditi u sadrzaj. Mislim da su Harun i Mediteran napravili stilske revizije a kako to meni nije najbolja strana mislio sam poceti pisati rubriku o Daytonskom sporazumu. Inace bas citam I neku knjigu o tome tako da ce mozda I malo potrajati ali bi trebalo biti gotovo do kraja mjeseca. Harise, ako ces sakupljati slike prije nego ih stavis na clanak mozes li ih prvo ostaviti u galeriji sto se nalazi gore vise. Stvar je da ima toliko tog materijala I imali smo malo problema sa rasporedom slika prije pa je dogovor bio da slike mozemo dodavati na kraju kad tekst bude gotov (osim ako nisi imao nesto drugo u vidu).--Dado 21:36, 9 januar 2006 (CET)

Broj zrtava

Ovaj broj zrtava je netacan. Izradzen je od Mirsada Tokace koji ocito fura u pogresan pravac. Ovome se javno suprostavio puno vise uvazen dr. Smail Cekic. Evo i link: http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=868&polje=teme Sevdah 14:35, 7 februar 2006 (CET)

Interesantno je da sam ranije procitao ovaj clanak I mada cijenim misljenja Smaila Cekica (uglavnom samo u uvodnom dijelu) mislim da je clanak prvenstveno napravljen da diskredituje Tokacu a ne I same cinjenice. Sve mi to malo lici kao kad bi neko isprebijao postara koji donosi "lose" vijesti.

U biti mislim da je nesuglasica u tome sta se smatraju "Zrtve" te Dr Cekic bazira svoju kompletnu tezu na tome da su zrtve I oni koji nisu ubijeni za vrijeme rata. Najveca optuzba je da "Ključna pogreška IDC Mirsada Tokače je u tome što njegovi "statistički podaci” nisu rezultat vlastitog istraživanja, nego nekritičkog preuzimanja podataka iz različitih izvora".

Optuzba da se radilo o "nekritickom preuzimanju" je za sad neosnovana u daljem tekstu a kad se bolje razmisli, pa zar to nije isto sto I mi radimo (preuzimanja podataka iz različitih izvora). Ja neznam kako neko drugacije moze da radi analizu osim ako se rodio sa znanjem.

IDC je prezentirao rezultate njihovog istrazivanja a za koje licno znam da su izuzetno iscrpni mada I sam imam dozu kritike o nacinu istrazivanja. Sve to nije razlog da se IDC I Tokaca nabijaju na krst narocito ne zato sto I sam IDC je otvorio svoje nalaze u javnost I otvara mogucnost da postoji jos podataka koji nisu obradjeni. Ko ima mogucnost da ode do IDC u Sarajevu moze to uciniti I javiti nam svima o kakvoj se kvaliteti analize radi. Neznam da li postoji mogucnost da se uradi isto I sa prijasnjim analizama.

To sto nije utvrdjeno da je 250,000 ljudi stradalo u ratu mene licno raduje iako imam suzdrzanja. Neznam koliko treba biti perverzan I prizeljkivati da je vise ljudi izginulo, osim naravno ako ti to sluzi u politicke svrhe.

Sto se tice samog clanka mislim da je potrebno navesti I prijasnje I ove nove cifre a tabela bi vjerovatno trebala promijeniti naziv u "Broj ubijenih" ili neki slican izraz. Slazem se da termin zrtve moze imati vise znacenja. --Dado 20:12, 7 februar 2006 (CET)

HOS

Je li HOS zaista rasut nakon ubojstva Blaža Kraljevića? HVO je još nakon masakra u Ahmićima tvrdio da su zločin počinili muslimanski HOS-ovci iz Zenice. Ta izjava je zaista bez ikakve podloge?

Bihać, 5. korpus, AP ZB ?

Zahvalan sam, naravno, svima koji su uložili vrijeme i trud u izradu članka, smatram ga realnim i objektivnom, ali takođe smatram da su neke veoma značajne stvari izostavljene. Nisam kompetentan da vršim izmjene u ovom članku, ali kao učesnik mnogih dogadjaja i bivši pripadnik 5. korpusa, zamolio bih sve koji to jesu da se pozabave pitanjima ratnih dešavanja na području Bosanske krajine, odnosno, tadašnjeg Okruga Bihać, koji se u članku uopšte ne pominju, pa se stiče utisak da na tom području ništa nije ni bilo. Niz je zanimljivih tema, počev od napada na Bosansku Krupu 21. 4. 1992. godine, preko formiranja 5. korpusa, bošnjačko-bošnjačkog sukoba, pa sve do operacije Oluja. Prema navodima iz članka, stiče se utisak da nas je oslobodila HV, što nikako ne mogu prihvatiti. Jedinice 5. korpusa su u toku Oluje oslobodile veliki dio teritorije R Hrvatske, od Korenice preko Plitvičkih jezera, do dijelova Banije i Korduna, ali su zvaničnici sve to prešutali, pa se slikanje moralo obaviti na državnoj granici tadašnje R BiH i R Hrvatske.

Molim autore članka da se pozabave ovim pitanjima i veliko hvala!

CazinBihac

Hvala na sugestijama i ispravno ste primjetili da taj dio nedostaje. Posto i sam nisam sasvim upucen u zbivanja a kako vidim vi imate izvorno iskustvo o tome bilo bi dobro da mozda pocnete clanak Sukob u Bosanskoj Krajini ili kako god vec bi taj sukob se trebao nazvati. Potom generalne crte iz tog clanka mozemo prebaciti na ovaj. Mozete napisati nesto po uzoru na clanak Bošnjačko-hrvatski sukob. Pozdrav --Dado 19:53, 17 juli 2006 (CEST)

Dobrovoljačka ulica

Primjetno je da se događaji oko napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici smišljeno izvrću i umanjuju. Ljudi su izginuli pred očima i na riječ UNPROFOR-a. Svako ko živi u Sarajevu zna da je Dobrovoljačka uska ulica idealna za napad na konvoj kako se i desio. Teško je povjerovati da je u priču da su vojnici provocirali sopstveni masakr. Makso 03:43, 18 decembar 2006 (CET)

Da bi svoju tezu odbranio prezentuj presudu koja to dokazuje, do tada ništa...Emir Kotromanić 12:01, 18 decembar 2006 (CET)

Foča

Što se tiče Foče, evo ti presuda Krnojelcu u kojoj su opisani događaji o agresiji združenih srpskih snaga (lokalnih i nelokalnih među kojima je i JNA): Krnojelac Judgement

Immediately prior to the outbreak of the conflict, the distribution of arms to Serbs was done openly. The Serbs also began to deploy heavy artillery weapons on elevated sites around Foca, controlling not only heavy weapons which belonged to the JNA, but also the weaponry of the Territorial Defence... Serb military forces began the occupation of Foca town. The occupation was completed on 16 or 17 April 1992. Once the Serb forces had gained control over parts of Foca town, military police, accompanied by local and non-local soldiers, started to arrest Muslim and other non-Serb inhabitants. Men and women were separated and arrested. Beginning on or around 14 April 1992, the Foca Kazneno-Popravni Dom (“KP Dom”), a prison, became the primary detention centre for Muslim and other non-Serb men...

Navodi su također potvrđeni i u slučaju Neđe Samardžića i ostalih zločinaca. Emir Kotromanić 12:00, 18 decembar 2006 (CET)

• Jedini spomen JNA u optužnici je : "Osim toga, Srbi su počeli da razmještaju tešku artiljeriju po uzvisinama oko Foče, raspolažući ne samo teškim oružjem koje je pripadalo JNA , već i naoružanjem Teritorijalne odbrane". Svo oružje koje su Srbi posjedovali pripadalo je ranije JNA ili TO, ali nema jedinica JNA u napadu na Foču. Takođe se kaže:" Srpske snage obuhvatale su domaće vojnike i vojnike iz Crne Gore i Jugoslavije, kao i paravojnu formaciju zvanu Beli orlovi." Svi ljudi koji su u to vrijeme bili u Foči znaju da ni jedan vojnik JNA nije učestvovao u sukobima.Te činjenice ne umanjuju zločine -- Makso

Vanjski linkovi

Možda bi bilo zanimljivo dodati link na publikaciju http://www.helsinki.org.yu/doc/pubs/chronicles/srp/Svedocanstva27.pdf - rekao bih da je veoma informativna i istodobno analitična. -- 217.24.19.163 17:12, 21 decembar 2006 (CET)

Operacija "Koridor"

Operacija "Koridor" je naziv akcije srpskih snaga u Posavini u ljeto 92. Dobro bi bilo da se pronađu zvanična imena za sve operacije zaraćenih strana u BiH --Makso 01:14, 31 decembar 2006 (CET)

Posavina

Netačni damtumi zauzimanja gradova (treba jul umjesto juna). Drugo, navod "U razdobljima između srpskih ofanziva slijedile su protuofenzive HV-a i HVO-a, u kojima se, navodno, uspjele doći do ispred Doboja, ali su tada zaustavljene političkim direktivama" je čista špekulacija bez izvora. Kako se može spominjati nešto "navodno" u ovom tekstu? Takođe HOS je paravojna formacija. I Arkan se stavio pod Karadžićevu komandu pa je para. Svuda je HOS okarakterisan tako. Ne može Patriotska liga i Zelene beretke biti nevladina organizacija (kao da su društvo ljubitelja prirode). Do 1.marta Bosna nije nezavisna država pa nije ni mogla formirati vojne jedinice. --Makso 14:27, 13 januar 2007 (CET)

Norveški WP

Je'l može neko dodati {{Link FA}} za Norveški WP? Hvala unapred. --Babaroga 19:34, 28 februar 2007 (CET)

Ja koliko vidim, clanak na norveskom jeziku nije "featured article". --Elmir[demicx] 19:44, 28 februar 2007 (CET)

Nije "featured" nego "good article"(). Je'l imate neki drugi šablon za to mozda? --Babaroga 20:18, 28 februar 2007 (CET)

Presuda Medjunarodnog suda pravde

Trebalo bi revidirati uvodni deo članka koji glasi: "Bosna i Hercegovina je zvanično digla optužnicu protiv Srbije i Crne Gore za genocid i agresiju pred Međunarodnim sudom pravde koji će donijeti zvaničnu odluku 21. februara 2007. godine." Presuda je već doneta. --89.216.211.170 00:16, 20 april 2007 (CEST)

Ispravka

Bilo bi dobro, članak ispraviti i stilski dotjerati. Na nekim mjestima su greške (npr. dvadeset godina nakon rata... ? i sl.). Članak bi trebao biti za uzor na drugim wikipedijama i da ga od nas prevode na druge jezike, uključivši i jezike susjednih zemalja. Toni 21:53, 7 decembar 2007 (CET)

Blokiran

Može li se ovaj članak "odblokirati", barem za registrovane korisnike. Ima manje greške koje bi volio ispraviti, a nakon toga se može slobodno ponovo staviti zaštita. Članak je predložen za odabrani članak, pa zato mislim da bi ga trebali stilski dotjerati. Pozdrav, Bushido 17:32, 20 decembar 2007 (CET)

Bošnjak/Musliman

--->cijenjeni kolega, podatke sam preuzeo od statističkog zavoda BiH. U principu bi historijske činjenice trebalo preuzimati onakve, kakve su bile u tom vremenskom periodu. Terminologiju, podatke, historijske činjenice bi trebale ostati nepromijenjene. Zbog toga sam i podatke u Popisima stanovništva preuzeo onakve kakvi su u historijskim službenim knjigama. (Bošnjaci (u Austiji)--> neopredjeljeni--->Jugoslaveni--->Muslimani--->i onda opet Bošnjaci). O toj temi možemo duže i stručnije (ne da sad sto puta ispravljamo Musliman/Bošnjak) polemizirati. (Takođe se postavlja pitanje šta su Bosanci?). Vi ste vjerojatno malo mlađi i pokušajte historijski tu tematiku ( npr. Povijest NDH i Bošnjaka..., Historiju Bošnjaka u Austrougarskoj...i Istoriju Muslimana u SFRJ) sagledati. Moje osobno mišljenje o pojmu i nazivu Musliman mogu iznijeti, ako Vas interesira, ali ostajem pri činjenici, da historijske fakte nemožemo i nesmijemo mijenjati. Ostajem otvoren za diskusiju.Pozdrav Toni 20:40, 8 januar 2008 (CET)

Operacija Oluja

YAsto nigdje nije navedeno da je tokom operacije Oluja protjerano 500000 Srba?

Operacija Oluja

Zasto nigdje nije navedeno da je tokom operacije Oluja protjerano 500000 Srba?

Za vrijeme "Oluje" u Hrvatskoj nije bilo 500000 Srba. A pogotovo ne na području na kojem se odvila navedena vojno-redarstvena akcija. Nadalje ne postoje dokazi da su Srbi protjerani s tog područja, nego dapače postoji dokaz u kojem stoji da su vlasti takozvane RSK naredile potpuno napuštanje navedenog područja.

"Stvaranje takvih oblasti i zajednica objašnjavalo se brigom za zaštitu naroda. S obzirom da ustavna prava Srba i Hrvata u RBiH nisu bila ugrožavana, a njihovo učešće u državnoj vlasti bilo je proporcionalno, stvaranje nacionalnih zajednica je predstavljalo antiustavni pokušaj podjele države i pripajanja teritorija susjednim državama po planovima i kartama političkog vodstva Srbije i Hrvatske."

Jasno je vidljivo da su Hrvati u doba osnivanja Herceg-Bosne bili ugroženi. "Agresija JNA na BiH započela je u noći 30. rujna 1991. godine napadom na hrvatsko mjesto Ravno. Predsjednik BIH Alija Izetbegović je na to odgovorio: "To nije naš rat.", a nakon toga je osnovana Herceg-Bosna jer očito je predsjednik odlučio da njegova dužnost nije zaštiti sve građane BIH nego samo Bošnjake (tadašnje Muslimane).

Karte za dodati

Pad posavine [1] Oslobođenje zapadne bosne [2] linije bojišnica u Hercegovini [3] Ceha 18:59, 10 maj 2008 (CEST). also [4]

Rečenica za promjenu

"Rat je uzrokovan kompleksnom kombinacijom opće političke, društvene i sigurnosne krize u zemlji" ??? --Late 20:41, 15 juli 2008 (CEST)

6. aprila 1992.?

Odakle ideja da je rat poceo "6. aprila 1992."?

Zar se nije na Kupresu i u Bosanskom Brodu pucalo i prije toga? A da ne spominjem Ravno? To, valjda, nije "vas rat" jer Bosnjaci nisu bili napadnuti??? --89.164.38.242 09:39, 30 septembar 2008 (CEST)

U članku se spominje i Ravno i napad na Bosanski Brod. Da li je uopšte proglašeno ratno stanje na nivou BiH? Toni 12:35, 30 septembar 2008 (CEST)

Neutralnost

Znam da pošto sam ih Hrvatske moje mišljenje da nije neutralan neće proći, ali .......

Ako idemo brojiti linije zaključak glasi da rat bošnjaka i hrvata koji je trajao godinu dana ima 82 linije teksta dok s druge strane rat bošnjaka i srba koji je trajao 3.5 godina manji broj linija teksta ako računamo od dijela Tok rata 65 linija teksta, dok ako računamo tekst ispod tablice onda dođemo do približno iste dužine.

Osim odnosa 1:3.5 u dužini rata moja poanta glasi da je napad HVO bio napad lešinara, dok je s napadom srpske vojske počeo rat, a i ona je izvršila neuporedivo veći broj zločina ! Očekivao sam daleko veću neutralnost u tekst i htio sam ga prebaciti na hrvatsku wiki, ali što se može bio sam naivan :)

Pošto ne znam kakva bi bila reakcija na prebacivanje mojeg teksta o ulozi Velike Britanije u ratu s hrvatske na bosansku wiki pozivam Vas da ga pročitate --Rjecina2 17:58, 16 juni 2009 (CEST)