Operacija "Oluja"

(Preusmjereno sa Operacija Oluja)

Operacija "Oluja" bila je vojna operacija Hrvatske vojske, HVO-a i Armije RBiH iz ljeta 1995, kad su zauzetii veliki krajevi Hrvatske uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, gradovi Knin, Obrovac, Benkovac i drugi, srušena Republika Srpska Krajina i stvoren put za izlazak najzapadnijih područja Bosne i Hercegovine iz srpskog obruča i izolacije.

Operacija Oluja
Rat u Hrvatskoj, Rat u Bosni i Hercegovini
Datum4–7. august 1995.
LokacijaHrvatska, Bosna i Hercegovina
IshodPobjeda hrvatskih i snaga Armije Republike Bosne i Hercegovine
Sukobljene strane
Hrvatska vojska
Hrvatsko vijeće odbrane
Armija RBiH
Srpska vojska Krajine
Vojska Republike Srpske
Narodna odbrana Zapadne Bosne
Komandanti
Zvonimir Červenko
Željko Glasnović
Atif Dudaković
Mile Mrkšić
Fikret Abdić
Vojne jedinice
HV
HVO
Peti korpus Armije RBiH

Uvod uredi

Nakon operacije "Bljesak" u maju 1995. godine pokazalo se da se stanje na terenu promijenilo u odnosu Hrvatske vojske i srpskih snaga.

Početkom augusta 1995, nakon problema koje su Srbi imali u Bosni i Hercegovini oko Bosanskog Grahova gdje su pretrpjeli ozbiljne gubitke, dobar dio njihovih jedinica nije bio spreman na odlučnu akciju Hrvatske vojske u Hrvatskoj. Takva akcija ipak nije bila očekivana jer se Hrvatskoj stalno iz Washingtona prijetilo sankcijama ako krene u ofanzivu. Presudno je bilo akciju završiti u manje od sedmicu dana, jer "Bljesak" je vojno trajao manje od 48 sati.

Omjer sukobljenih strana uredi

  • Hrvatska vojska:
    • Stalna vojska: 50.000 ljudi
    • Mobilizirano : preko 100.000 ljudi
    • Ukupno vojnika: preko 150.000
    • 350 tenkova
    • Artiljerija: oko 200 topova, neodređen broj minobacača
  • Vojska Republike Srpske Krajine:
    • 40.000 vojnika
    • 200 tenkova
    • Artiljerija: 250 topova, i neodređen broj minobacača

Omjeri Vojske SAO Krajine i Hrvatske Vojske:

  • Ljudstvo : 1 / 3,7
  • Tenkovi : 5 / 7
  • Artiljerija : 5 / 4

Očita je bila nadmoć Hrvatske vojske u ljudstvu i manja prednost u tenkovima. Vojska RS Krajine je jedino bila nadmoćnija po broju artiljerijskog oružja, ali ne u tolikom broju. Po broju vojnika i vojnih oružja na bojnom polju kao i u pogledu morala, vojska SAO Krajine nije imala velikih izgleda u sukobu s Hrvatskom vojskom.

Operacija uredi

Petak, 4. august uredi

U 5 sati ujutro počela je ofanziva. Na cijeloj dužini fronta počela je raketno-topovska paljba. Prvog dana akcije onesposobljen je odašiljač Ćelavac, čime je onemogućena komunikacija Srbima, zauzet je Sveti Rok, a Knin se nalazio u okruženju hrvatske vojske.

Subota, 5. august uredi

Knin je zauzet do podne a na južnom dijelu ratišta osvojeno je 80% planiranog teritorija u manje od 48 sati, te je ofanziva nastavljena prema Petrinji, Glini, Plitvičkim jezerima.

Nedjelja, 6. august uredi

U nedjelju su se spojile Hrvatska vojska s HVO-om i Petim korpusom Armije BiH na granici BiH, time je bivša Srpska Krajina "prepolovljena", ujutro je zauzeta Petrinja, a kasno navečer Glina. Srpskim civilima, koji su to odabrali, ostavljeni su koridori za bijeg preko Srba i Dvora, dok su vojne snage ostale u okruženju.

Ponedjeljak, 7. august uredi

Osvojeni su Turanj i Tušilović. Ministar odbrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je da je akcija završena. Do petka se "čistio" teren i srpski vojnici su se predavali, u 19 sati u utorak počela je predaja 21. korpusa.

Gubici uredi

Po hrvatskim podacima, poginula su 174 pripadnika OSRH i MUP-a, a od toga 20 oficira i 18 podoficira. O gubicima srpske strane postoje različiti podaci, a pretpostavlja se, uz sve korekcije i naknadne informacije, da je poginulo 560 pripadnika vojske "RSK", dok je oko 1850 ranjeno.

Posljedice uredi

Unatoč neprestanim pozivima predsjednika RH upućenoga građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zagarantovana sva građanska prava, najveći je broj Srba iz samoproglašene "Krajine" na zahtjev svoga vojnog i političkog vodstva napustio Hrvatsku. Zapovijed (br. 12-3113-1195) o evakuaciji Srba iz tzv. "Krajine" potpisali su srpski general Mile Mrkšić 4. VIII., kao i predsjednik "Krajine" Mile Martić. Broj izbjeglih Srba različito se procjenjuje: hrvatski izvori govore o brojci od 90.000 ljudi, UN o 150.000, a srpski o 200.000-250.000.

Tokom operacije Oluja OS RH nisu srušile niti jedan vjerski (pravoslavni) objekt. Ali, u razdoblju nakon završetka akcije zabilježena su kriminalna djela ubistva iz osvete ili koristoljublja nad pojedinim preostalim Srbima, kao i paljenje napuštenih kuća i drugih objekata (preko 20 hiljada). Prema hrvatskim izvorima nakon Oluje nestalo je nekoliko stotina građana srpske narodnosti, dok srpski izvori govore o 2.500 nestalih Srba. Na hrvatskim je sudovima optuženo 1949 prekršitelja hrvatske nacionalnosti, dok su osuđene 1492 osobe, od toga za ubistvo 27 osoba (13 osoba na izdržavanje zatvorske kazne od 1 do 15 godina).

Zbog sklopa političkih, vojnih, geostrateških i drugih razloga Hrvatska nije krenula u vojno oslobađanje preostalih okupiranih područja u Baranji i istočnoj Slavoniji, nego je integracija tih dijelova u pravni sistem Hrvatske odgođena do sporazuma u Daytonu, kada su dogovoreni detalji o procesu reintegracije.

Rezultat uredi

Za vrijeme vojno-policijske akcije oluja zauzeta je većina hrvatskog područja koji je do tada bio pod kontrolom lokalnih srpskih vlasti. "Oluja" se danas smatra najvažnijom akcijom u ratu u Hrvatskoj koji je trajao od 1991. do 1995. kada je "Oluja" i održana. Prije izvršenja cijelog procesa, većinsko srpsko civilno i vojno stanovništvo bilo je upozoreno na više načina, a jedan dio je i odveden u sigurnije krajeve.

Vanjski linkovi uredi