Ravne bubrežne arteriole

(Preusmjereno sa Ravne bubrežne vene)

Ravni bubrežni sudovi, poznatiji kao bubrežna vasa recta (mn. vasa rectae renis) su pràve arteriole i ravne venule bubrega – niz krvnih sudova u bubrežnoj opskrbi krvlju, koji ulaze u bubrežnu srž, kao ravne arteriole i, kao ravne venule, dopuštaju da se medula uzdiže do kore. (lat.: vasa = posude, sudovi "; recta = ravno, pràvo). Pružaju se paralelno s Henleovom petljom.

Ravni bubrežni sudovi
Kidney nephron.png
Nefron, sa obilježenim vasa recta kao arteriolae rectae
Detalji
LatinskiVasa rectae renis
SistemKrvotok
Silazna arteriola
Lučna vena
Identifikatori
Gray'sp.1224
TAA08.1.03.008
FMA72006
Anatomska terminologija

Ovi sudovi granaju se od eferentnih arteriola jukstamedulskog nefrona (onih nefrona koji su najbliži srži/meduli). Oni ulaze u medulu i okružuju Henleovu petlju. Dok peritubulski kapilari okružuju korske dijelove tubula, vasa recta ulazi u medulu i bliže su Henleovoj petlji,[1][2] i napušta je da uzlazno dođe do bubrežne kore.[3]

Završeci vasa recta tvore ravne venule, grane pleksusa na vrhovima medulske piramide. Oni izlaze prema van u ravnom smjeru između cijevi sržne supstance, a međurežanjske vene spajaju se formirajući venske arkade. One se pak ujedinjuju i tvore vene koje prolaze uz bokove bubrežnih piramida. Silazne vasa recta imaju nefenestrirani endotel (bez otvora), koji ima olakšani transport ureje; uzlazne vasa imaju, s druge strane, fenestrirani endotel.

MikroanatomijaUredi

Na histološkom slajdu, ravne arteriole se mogu razlikovati od tubula Henleove petlje po prisustvu krvi.[4]

FunkcijaUredi

Svaka ravna arteriola ima petlju u srednjoj moždini i prenosi krv vrlo sporo – dva presudna faktora za održavanje protivstrujne razmjene koji sprečavaju ispiranje gradijenata koncentracije uspostavljenih u bubrežnoj srži.[5]

Održavanje ovog gradijenta koncentracije jedna je od komponenti odgovornih za sposobnost bubrega da proizvodi koncentrirani urin.

Na silaznom dijelu vasa recta, natrij-hlorid i urea se ponovo upijaju u krv, dok se voda izlučuje. Na uzlaznom dijelu natrij-hlorid i urea se izlučuju u intersticij, dok se voda reapsorbira.

Klinički značajUredi

Spori protok krvi u ravnim arteriolama čini ih vjerovatnom lokacijom tromboze nastale zbog trombofilije ili gubitka tkiva[6] usljd anemije srpastih crvenih krvnih zrnaca. Posljedice ishemije mogu dovesti do bubrežne papilske nekroze.

ReferenceUredi

  1. ^ Lote, Christopher J. (2012). Principles of Renal Physiology (5th izd.). Springer. str. 28.
  2. ^ Mescher, Anthony L. (2016). Junqueira's Basic Histology (14th izd.). Lange. str. 394.
  3. ^ Langford, Kevin (2015). Anatomy 101: From Muscles and Bones to Organs and Systems, Your Guide to How the Human Body Works (jezik: engleski). Simon and Schuster. ISBN 978-1-4405-8427-5.
  4. ^ Histološka slika:15802loa, Vaughan, Deborah (2002). A Learning System in Histology: CD-ROM and Guide. Oxford University Press. ISBN 978-0195151732. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Nosek, Thomas M. "Section 7/7ch08/7ch08p07". Essentials of Human Physiology. Arhivirano s originala, 2016-03-24. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ ter Maaten JC, Serné EH, van Eps WS, ter Wee PM, Donker AJ, Gans RO (March 2000). "Effects of insulin and atrial natriuretic peptide on renal tubular sodium handling in sickle cell disease". Am. J. Physiol. Renal Physiol. 278 (3): F499–505. doi:10.1152/ajprenal.2000.278.3.f499. PMID 10710555.

Ovaj članak sadrži tekst u javnom vlasništvu sa stranice 1224  20. izdanja Grayeve anatomije (1918)

Vanjski linkoviUredi