Ravlića pećina

Ravlića pećina je pećina i arheološki lokalitet na području općine Grude, Bosna i Hercegovina.

Ravlića pećina
Map showing the location of
LokacijaGrude, Bosna i Hercegovina
Dužina95 m
Broj ulaza1

Lokacija

uredi

Nalazi se visoko iznad vrela rijeke Tihaljine (Trebižata) na periferiji zaseoka Peć.

Morfologija

uredi

Otvor Ravlića pećine okrenut je ka jugu, vodoravan je i prekriven velikim kamenim blokovima. Širok je oko 40 m i visok oko 5 m. Ravlića pećina sastoji se od jedne veće i jedne manje dvorane. Dubina je 95 metara, a visina varira od 5 do 20 metara. Utjecajem vode, stvaraju se razni krečnjački oblici, od kojih su ovdje najviše zastupljeni stalaktiti i kamenice.

Arheologija

uredi

Istraživanje obavljeno je 1977-1980. godine, i vodio ih je Brunislav Marijanović. Urađena je i radiokarbonska analiza C14, na osnovu koje je utvrđeno da najstariji nalazi potiču iz ranog neolita, oko 5600. godine p.n.e. Slijede nalazi iz kasnog neolita, eneolita, i bronzanog doba. Nađeni su: oruđe od cijepanoga kamena, kosti i rožine, keramički nalazi, nakit, antropomorfna plastika.

I ovdje je, kao i u Zelenoj pećini, pronađen dječji kostur, što predstavlja jedan širi običaj u mediteranskom kultu mrtvih u svrhu zaštite naselja i izazivanja plodnosti.

Među arheološkim nalazima posebno se ističe keramička pintadera, predmet valjkasta oblika s plastično izvedenim spiralnim motivima, koja pripada hvarsko-lisičićkoj kulturi kasnog neolita i jedini je nalaz te vrste na čitavom području istočnog Jadrana. U funkcionalnom smislu vjerojatno se radi o instrumentu pomoću kojega je pigmentirani spiralni uzorak prenošen i otiskivan na druge medije, tkaninu prije svega.[1]

Arheološka građa je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a građa iz 2008.-2010. čuva se u Arheološkoj zbirci Sv. Stjepana u Gorici kod Gruda.

Literatura

uredi
  • Brunislav Marijanović, GZM BIH, N.s. 35/36, Sarajevo, 1981., str. 1-97. - Ravlića pećina (Peć Mlini)

Reference

uredi
  1. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.

Vanjski linkovi

uredi