Prvo zasjedanje AVNOJ-a
Prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je u Bihaću 26. i 27. novembra 1942. Predviđeno je bilo da Skupštini prisustvuje 79 članova, od kojih na zasjedanje nisu mogla stiću sedamnaestorica usljed neprijateljskih dejstava (delegati Slovenije i Vojvodine)
Bihać krajem 1942. i početkom 1943. godine postao je sjedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva NOP-a. i središte oružane borbe naroda Jugoslavije. Oslobođenje Bihaća 4. novembra Radio London pripisao je četnicima.[1] U njemu je 26. i 27. novembra održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a koje je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu. Ono je imalo oblik parlamentarne sjednice na kojoj su se pitanja od najveće državne važnosti razmatrale javno pred prisutnom publikom. Prvo zasjedanje AVNOJ-a je potvrdilo proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije koji je trajao od prvih dana rata, mada se termin federacija nije prije jeseni 1943. pojavljivao u izjavama CK KPJ i središnjih organa NOP-a.[2]
AVNOJ iz spoljnopolitičkih razloga, nije se formalno konstituisao kao zakonodavno tijelo i vrhovni organ vlasti, već kao najviši politički organ narodnooslobodilačke borbe jugoslovenskih naroda. U praksi, AVNOJ je odmah po osnivanju otpočeo obavljati funkcije opštejugoslovenskog državnog organa s prerogativima zakonodavne i izvršne vlasti.[3]
Usvojeni dokumenti
urediPozdrav Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije.[4] u znak zahvalnost i povjerenje za uspješno vođenje oslobodilačkog rata jugoslavenskih naroda.
Pozdrav Centralnom komitetu KPJ kao organizatoru narodnog ustanka u borbi za pobjedu nad fašizmom, ustaškim i četničkim izdajnicima, i borbi za oslobođenje.
Rezolucija o osnivanju AVNOJ-a kao političkog predstavništva narodnooslobodilačke borbe.
Rezolucija o organizaciji AVNOJ-a koji je iz svoje sredine izabrao predsjednika, tri podpretsjednika i Izvršni odbor s odsjecima za pojedine društveno-ekonomske djelatnosti, koji je također koordinirao rad narodnooslobodilačkih odbora te razgraničivao rad vojnopozadinskih i civilnih organa vlasti na područjima pod nadzorom partizanskog pokreta.
Predsjednik: Dr. Ivan Ribar[5]
Podpredsjednici: Dr. Pavle Savić, Nurija Pozderac i Edvard Kardelj.
Izvršni odbor: Mile Peruničić, Ivan Milutinović, dr. Simo Milošević, pop Vlado Zečević, Mladen Iveković i Veselin Masleša.
Proglas narodima Jugoslavije, bez razlike na narodnost, vjeru i političko-stranačku pripadnost, sa pozivam na okupljanje oko Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, radi uspješnog i što skorijeg narodnog oslobođenja. U proglasu su pozivi poimenično upućeni: Hrvatima, Slovencima, Muslimanima, Crnogorcima, Makedoncima i Srbima.[4]
Literatura
uredi- Rodoljub Čolaković „Zapisi iz oslobodilačkog rata“ (knjiga druga). „Svjetlost“ Sarajevo 1948. godina.
- Vojna enciklopedija (knjiga treća). Beograd 1972. godina.
Reference
uredi- ^ "U Drinićima ispod Klekovače (Povratak u Krajinu)". Vladimir Dedijer: DNEVNIK 1941-1944, knjiga I. Arhivirano s originala, 7. 2. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ^ "Enver Redžić: Bosnia and Herzegovina in the Second World War". Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ^ "Marko Attila Hoare: Bosnian Muslims in the Second World War: A History". Oxford University pres, 2013. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ a b "DOKUMENTA PRVOG I DRUGOG ZASEDANJA AVNOJ-a" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 13. 7. 2018. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ^ "AVNOJ". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 9. 2. 2017.