Protostomia
Protostomia (od grč. πρώτο - proto = prva + Στόμα - stoma = usta) su kladus životinja, koji zajedno sa deuterostomiama i ostalim koljenima čini Bilateria, uglavnom životinja sa bilateralnom simetrijom i klicina lista. Glavna razlika između deuterostoma i protostoma je u embrionskom razviću.[1][2][3].
| Protostomia Ediakarij - Sadašnjost | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Potcarstvo | Eumetazoa |
| Natkoljeno | Bilateria |
| Koljeno | Protostomia Grobben, 1908 Potkoljena: |
U životinja barem tako kompleksnih kao gliste, u embrionu (blastuli) se formira udubljenje s jedne strane zvano blastopor, koji produbljavanjem postaje arhenteron, u prvoj fazi razvoja crijeva. U deuterostoma, originalno udubljenje postaje anus a crijevo na kraju tunela stvara drugi otvor, koji čini usta. Protostome su tako nazvana jer se ranije mislilo da se u njihovim embrionskom udubljenju formiraju usta dok se kasnije oblikuje anus, otvor na drugom kraju crijeva. Bliža istraživanja, međutim, pokazuju da se u protostoma rubovi udubljenja zatvaraju u sredini, ostavljajući otvore na krajevima koji postaju usta i anus.[4] Međutrim, ova ideja je izazovna, jer Acoelomorpha, grupa koja može biti sestrinska ostatku bilaterianih životinja, imaju usta koja vode u slijepo crijevo (bez anusa). Geni koji učestvuju u kontroli ovakvih embrionskih usta su isti kao i oni koji se ispoljavaju kod protostoma.[5] Postoje i druge značajne razlike između obrazaca razvoja protostoma i deuterostoma:
- Većina protostoma su šizocelomatne životinje, što znači da tvrda masa embrionskog mezoderma podijeli nastajući celom. Nekoliko grupa, kao što su Priapulida, nemaju celom, ali možda su potomci šizocelomnih predaka. S druge strane, sve poznate deuterostome su enterocelne, što znači da se celom formira od uzdužnih vrećica arhenterona, koje onda postaju odvojene šupljine.
- Unutar protostoma, veliki broj koljena prolaze kroz ono što je poznato kao spiralno brazdanje koja je determinirano, što znači da je sudbina ćelija određena onako kako se formiraju. To je u suprotnosti sa deuterostomama, sa radijalnim brazdanjem, koje je nedeterminirano.
Molekulske analize ukazuju da se protostomne životinje mogu se podijeliti u tri glavne grupe:
- Ecdysozoa, npr. Arthropoda i Nematoda;
- Platyzoa, npr. Platyhelminthes i Rotifera, i
- Lophotrochozoa, npr. Mollusca i Annelida
kao i niz manjih taksona sa osnovniom ili dvosmislenim obilježjima, kao što su Chaetognatha.
Kladogeneza
uredi| Protostomia |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Mayr E. (1963). Animal species and evolution (1st ed.). Cambridge: Belknap Press of Harvard University Press. ISBN 0-674-03750-2.
- ^ "Evolution of the bilaterian larval foregut". PMID 11343117. Pristupljeno 14. 8. 2008.
- ^ Hejnol, A.; Martindale, M.Q. (20. 11. 2008). "Acoel development indicates the independent evolution of the bilaterian mouth and anus". Nature. 456 (7220): 382–6. doi:10.1038/nature07309. ISSN 0028-0836. PMID 18806777.
- ^ Šablon:Tidningsref
Vanjski linkovi
uredi
- The Taxonomicon Arhivirano 26. 9. 2007. na Wayback Machine