Prahistorijsko naselje i nekropola stećaka Barzonja

Prahistorijsko naselje i nekropola stećaka Barzonja, nalaze se u općini Tomislavgrad, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini nekropola sa 64 stećka.

Historija

Na lokalitetu Barzonja su pronađeni tragovi otvorenog prahistorijskog naselja. Na lokalitetu Podjelinak  je gradina, naselje malih dimenzija (50X25 m), a pronađeni su komadići zemljanih posuda i žrvnjeva, najvjerojatnije iz bronzanog i željeznog doba. Na lokalitetu Sesaruša, ostaci prahistorijske gradine (85X85 m) i rimske utvrde obilovali su arheološkim materijalom koji upućuje na bronzano, željezno i rimsko doba.

Kamene gomile su registrirane na lokalitetima Hrbine-Risovac. Slučajni nalazi novca, dvije grčke drahme Dyrrachiuma (229. – 100. godine p.n.e.) i drahma Apolonije (229. – 100. godine p.n.e.) sa nalazišta Bare svjedoče o robnonovčanom gospodarstvu krajem željeznog doba.

Na nalazištu Bare je pronađen rimski novac Galijena (253.-268.) i Aurelijana (270.-275.)(4).

Historijski podaci o ovom kraju u srednjovjekovnom periodu vrlo su siromašni. Blidinje je pripadalo Drežnici, u sastavu župe Večenike (Večerić) u Humskoj zemlji. Od 1325. godine Blidinje je u sklopu Bosne kojom je upravljala loza Kotromanića. U Drežnici živio je bosanski plemić Mastan Bubanjić.

Lokacija

Nekropola Barzonja je udaljena od Blidinjskog jezera oko 1000 m, prema zapadu. Osim makadamskog puta koji vodi prema Svinjači, i nekropolu dijeli na južni i sjeverni dio, u neposrednoj blizini nema naselja.

Opis

Stećci su podijeljeni u tri grupe. Jednu grupu čini deset stećaka lociranih na uzvišenju u krajnjem, južnom dijelu nekropole. Druga grupa zauzima središnji, zapadni dio nekropole, i prostire se uz put. Najveći broj stećaka (ukupno 49) nalazi se sjeverno od puta. Nekropola se sastoji od ukupno 64 stećka. Od toga 3 su sljemenjaka, 16 je sanduka i 45 ploča. U neposrednoj blizini je nekoliko dislociranih stećaka ili fragmenata koji su iskorišteni u kamenim ogradama.

Jedanaest stećaka je ukrašeno. Motivi su: rozeta, krst, dio štita, bordura sa spiralama, žensko kolo i vrpca.

Literatura

• Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
• Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
• Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.