Osnivački krah 1873.
Osnivački krah je naziv za berzovni krah, pretežno željeznica, koji se dogodio 1873. Izgradnja željeznica je izazvala masovnu špekulaciju na berzi.
Uvod uredi
U dvorcu Versailles pruska (njemačka) delegacija je, koju su zastupali rudarsko-metalurški magnat Guido Henckel von Donnersmarck i bankar Gerson Bleichenröder, iznudila francuskoj vladi reparacije u visini od 5 milijardi zlatnih franaka dok francusko-pruski rat nije koštao ni polovinu te sume. Državni aparat u Njemačkoj upotrijebio je novac za otplatu državnog duga, ostao je i višak u državnom budžetu. Ulagači koji su posjedovali obveznice dobili su novac nazad, padale su kamatne stope jer Njemačka nije imala potrebe za novim zaduženjem. To je navelo ulagače, koji su tražili alternativu, na kupovinu dionica.[1] Prvo je izmijenjen zakon koji je regulisao osnivanje dioničkog društva (AG, njem: Aktiengesellschaft). Postojeća preduzeća: banke, botanične bašte, konjske ergele i trkaće staze, bunari, željeznice, točionice, pivare itd; pretvorene su u dionična društva i plasirana na berzu. Dok je u Pruskoj 1790.-1870. bilo 300 dioničnih društava, već u 1871.-1872. taj broj je porastao na 780. Isto tako kapital koji je kotirao na berzi povećao se s 2,4 milijarde na 4,2 milijarde talera. Berzovni indeks je od januara 1871. do novembra 1872. porasto za 85 %.[2] Berzovna groznica obuhvatila je sve slojeve stanovništva, građani su svoju dugogodišnju štednju masovno ulagali na berzi. Sve njemačke novine i časopisi uveli su berzovnu rubriku.
Berzovni krah uredi
Od novembra 1872. berzovni indeks prestaje da raste. 7. februara 1873 parlamentarac, ispred nacionalno-liberalne stranke, Eduard Lasker je tražio ispitivanje finansijskih malverzacija. Prozvao je između ostalih i Bethela Henry Strousberga vlasnika željeznica. Iako je u martu počeo indeks da raste, raširile su se glasine da u Beču prijeti berzovni krah.[3] Iz SAD-a su stigle vijesti da su željeznice u teškoj krizi. 13. maja počinje masovna prodaja dionica. Iako je u mešuvremenu još 198 preduzeća plasirano na berzi krah se više nije mogao zaustaviti. Nakon što je Quistorp banka kao najveći broker, prestala sa finansijskm transakcijama veliki broj preduzeća odlazi u stečaj. Pad indeksa je trajao 54 mjeseca i oko 65% kapitala uloženog u dionice je izgubljeno. Oko 23 godine je trajao oporavak privrede.[4]
Također pogledajte uredi
Literatura uredi
- Ogger, Günther (2001). Der Börsenschwindel (jezik: njemački). Bertelsmann Verlag. ISBN 3-570-00498-8.CS1 održavanje: ref=harv (link)
Reference uredi
Vanjski linkovi uredi
- (de) Pariška berza