Svjetska finansijska kriza od 2007.

Početak krize

Finansijska kriza od 2007. godine označava krizu bankarstva i novčarstva, koja je počela u rano ljeto 2007. godine krizom tržišta nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama (U SAD pod imenom "Subprime kriza" - Subprimecrisis).

Ova kriza se izražava u globalnim gubicima i stečajima firmi iz financijskog sektora, a od kraja 2008., i velikog broja stečaja u realnoj ekonomiji.

Uzrok krize je uglavnom bio brzi pad cijena nekretnina u SAD-u koje su se nakon dugog razdoblja rasta cijena razvile u nerealnim razmjerima.

Istodobno sve više i više dužnika nisu više u stanju podmiriti obaveze kredita: djelomično zbog rasta kamatne stope i dijelom zbog manjka prihoda. Obzirom na preprodaje kredita (securitizacija) bankama u cijelom svijetu, kriza se proširila u globalnu financijsku krizu.

U početku su tim problemima bili pogođeni uglavnom subprime krediti, koji su bili namijenjeni za kreditiranje osoba s niskim dohocima i niskim bonitetom. Subprime kriza nije uzrok krize, nego je označila početak i prisilila je vlast SAD-a za preuzimanje kontrole nad dvjema najvećim hipotekarnim bankama države.

U januaru 2009. godine Međunarodni monetarni fond računa da svota koju treba otpisati kao gubitak bankarskog sistema na kredite vrijednosnica u SAD-u iznosi 2,2 triliona dolara.

Ekonomski pokazatelji za Bosnu i Hercegovinu

Ekonomski pokazatelji

  
  

	2005	2006	2007	2008	2009
Nominalni BDP BiH1) (u milionima KM), tekuće cijene	17.157,0	19.272,0	21.778,0	24.717,0	24.004,0
Realni BDP1) (stopa rasta u procentima)	3,9	6,0	6,2	5,7	-3,0
Stopa rasta cijena na malo u BiH2) (u procentima)	3,8	6,1	1,5	7,4	-0,4
Prihodi opće vlade3) (u procentima BDP-a)	41,5	44,6	45,1	44,1	43,1
Rashodi opće vlade3)4) (u procentima BDP-a)	39,1	41,7	44,0	46,3	47,5
Saldo opće vlade3) (u procentima BDP-a)	2,4	2,9	1,2	-2,2	-4,5
Novac u širem smislu (M2)5) (u procentima BDP-a)	47,1	52,1	56,1	51,4	54,2
Krediti nevladinim sektorima (u procentima BDP-a)	43,7	48,0	54,3	57,8	57,3
Bruto devizne rezerve (u milionima KM)	4.225,0	5.452,0	6.699,0	6.296,0	6.212,0
Bruto devizne rezerve (u milionima USD)	2.686,0	3.496,0	4.686,0	4.710,0	4.416,0
Bruto devizne rezerve (u mjesecima uvoza robe i usluga)	4,1	5,2	5,4	4,4	6,4
Saldo tekućeg računa (u milionima KM)	-2.933,0	-1.532,0	-2.329,0	-3.558,0	-1.643,0
Saldo tekućeg računa (u milionima USD)	-1.845,0	-998,0	-1.648,0	-2.667,0	-1.175,0
Saldo tekućeg računa (u procentima BDP-a)	-17,1	-8,0	-10,7	-14,4	-6,8
Saldo robne razmjene (u milionima KM)	-7.749,0	-6.661,0	-8.101,0	-9.432,0	-6.662,0
Saldo robne razmjene (u milionima USD)	-4.901,0	-4.296,0	-5.699,0	-7.093,0	-4.750,0
Saldo robne razmjene (u procentima BDP-a)	-45,2	-34,6	-37,2	-38,2	-27,8
Spoljni dug sektora vlade (u milionima KM)	4.338,0	4.071,0	3.961,0	4.240,0	5.234,0
Spoljni dug sektora vlade (u milionima USD)	2.617,0	2.741,0	2.976,0	3.057,0	3.837,0
Spoljni dug sektora vlade (u procentima BDP-a)	25,3	21,1	18,2	17,2	21,8
Servisiranje spoljnog duga6) (u milionima KM)	230,0	270,0	239,0	230,0	246,0
Servisiranje spoljnog duga (u milionima USD)	146,0	173,0	167,0	172,0	180,0
Servisiranje spoljnog duga (u procentima izvoza robe i usluga)	4,1	3,8	2,9	2,5	3,2

<!--

Bilješka:
1) Izvor: Agencija za statistiku BiH, podaci za period 2000-2009 su revidirani u skladu sa tematskim biltenom  "Bruto domaći proizvod prema proizvodnom pristupu za BiH 2000-2009", decembar 2010.
2) Do 2006. stopa rasta cijena na malo (RP) a za 2006. i dalje stopa rasta potrošačkih cijena. Za stope rasta RP ponder je udio BDP FBiH i RS u BDP BiH.
3) Izvor: Centralna Banka BiH, a do 2002. procjena MMF-a.
4) Rashodi uključuju i neto nabavku stalnih sredstava.
5) Monetarni podaci revidirani za period januar 2006 - maj 2009.

6) Izvor: Ministarstvo za finansije i trezor BiH.

 

Reference

Vanjski linkovi

• Centralna banka Bosne i Hercegovine
• Wie berechenbar ist der Mensch? Heise Online objavljeno 15.5.2015 (de)
• Niederlande bringen verstaatlichte Bank an die Börse FAZ objavljeno 22.5.2015 (de)