Berzovni indeks

Berzovni indeks je lista (katalog) dionica i njihova statistika koja prikazuje srednju (ponderisanu) vrijednost tih dionica. Koristi se kao mjerilo, pomoću kojeg se prikazuju karakteristike dionica koje su u njega uključene.

Sve dionice u svakom berzovnom indeksu imaju neke zajedničke osobine, kao što su: trgovanje na istoj berzi, pripadnost istoj branši ili visina tržišne kapitalizacije. Mnoge medijske kuće prikupljaju podatke o indeksima, te ih redovno objavljuju, često i u realnom vremenu. Obično se prezentuju kao procenat promjene pojedinog indeksa u odnosu na njegovu vrijednost iz prethodnog dana, rjeđe mjeseca.

Indeksi se upotrebljavaju i u izračunima performansi investicionih portfolija, kao, naprimjer, kod uzajamnih fondova.

Vrste indeksa

Berzovni indeksi mogu se razvrstati na nekoliko načina. Indeksi sa širokom bazom reprezentuju performansu cjelokupnog tržišta dionica, ili kao njegova zamjena, oslikavaju dešavanja u datoj ekonomiji. Najčešće citirani tržišni indeksi su također indeksi sa širokom bazom, a uključuju najveće kompanije u državi, kao što su: američki Dow Jones Industrial Average i S&P 500, britanski FTSE 100, francuski CAC 40, njemački DAX i japanski Nikkei 225 . Najpoznatiji bosanski indeks je indeks Sarajevske berze SASX-10.

Indeksi ne moraju biti ograničeni na pojedine berze. Indeks Dow Jones Wilshire 5000 predstavlja gotovo sve dionice kompanija kojima se javno trguje u SAD-u, uključujući one na New York-škoj berzi, NASDAQ i Američkoj dioničkoj berzi. Slične indekse ima i Evropska Unija (EuroStock 100), Australija i Daleki Istok.

Indeksi se mogu i specijalizirati tako da prate samo pojedine branše ili sektore tržišta. Tako, naprimjer, Morgan Stanley Biotech Index sadrži 36 američkih firmi iz sektora biotehnologije. Neki indeksi mogu pratiti samo firme određene veličine, određenog tipa vlasništva pa čak i još neke specifičnije kriterije. Postoji indeks Linux Weekly News koji prati samo one kompanije koje prodaju proizvode i usluge bazirane na Linux operativnom okruženju.

Uravnotežavanje

Indeksi se mogu klasificirani i po modelu koji je upotrijebljen za njegovo izračunavanje. Kod indeksa koji su cjenovno uravnoteženi, cijena dionice je jedini elemenat koji određuje vrijednost indeksa. U tom modelu, svako kretanje cijene pojedine dionice ima veliki utjecaj na vrijednost indeksa, zanemarujući utjecaj vrijednosti domaće valute na tržištu i relativnu veličinu kompanije. Na drugoj strani, postoje indeksi koji su uravnoteženi sa vrijednošću tržišta i kapitalizaciji pojedinih dionica, npr. Hang Seng indeks kod kojeg je odlučujući faktor veličina firme. Na taj način, relativno mala promjena u cijeni dionice neke veće kompanije imat će veći utjecaj na vrijednost indeksa. U indeksu koji se oslanja na vrijednost tržišta, cijena je relativno više uravnotežena sa brojem emitiranih dionica nego sa njihovom ukupnom vrijednošću.

Indeksi i pasivni investicioni menadžment

U proteklim desetljećima, postojao je ubrzani trend da se kreiraju pasivno kontrolirani uzajamni fondovi koji su bazirani na berzanskim indeksima. Poznati su pod imenom indeksni fondovi. Stručnjaci tvrde da indeksni fondovi imaju veći povrat ulaganja od većine aktivno kontrolisanih uzajamnih fondova. U jednoj studiji se navodi da su aktivno kontrolisani uzajamni fondovi imali 1,8% manji povrat uloženog od S&P 500 indeksa.

Indeksi su također i zajednička baza za berzansko-tržišne fondove (eng. exchange-traded fund ili ETF). Za razliku od indeksnih fondova koji se izračunavaju dnevno, ETF se prate u realnom vremenu, a imaju i neke osobine dionica (mogu imati derivate, mogu se kupovati/prodavati u budućem vremenu (fjučersi) i sl.)

Nagrade za inovativnost

Lista berzanski indeksa, koji su osvojili prestižnu nagradu William F. Sharpe Indexing Achievement na godišnjim "indeksnim konferencijama":

Najinovativniji referentni indeks

• 2004 - CBOE, S&P 500, ByeWrite Indeks (BXM)
• 2005 - FTSE/RAFI Fundamental Indeks Series
• 2006 - S&P Case-Shiller indeksi nekretnina

Najinovativniji ETF (berzansko-tržišni fond)

• 2004 - iShares, MSCI EAFE i Emerging Markets
• 2005 - EasyETF, GSCI ETF
• 2006 - PowerShares DBC i DBV

Najinovativniji indeksni derivat

• 2004 - CBOE indeks impulzivnosti fjučersa (VIX)
• 2005 - opcije Vanguard VIPERS na CBOE
• 2006 - Chicago BOE opcije za VIX

Najbolji naučni rad iz oblasti indeksa

• 2004 - Steven Schoenfeld
• 2005 - Rob Arnott
• 2006 - Eugene F. Fama i Kenneth R. French

Lista indeksa

• Dow Jones Industrial Average (30 najvećih kompanija; svjetski poznat) (Ticker: NYSE: DJI)
• NYSE Composite Index (Ticker: NYSE: NYA)
• NASDAQ Composite (sve dionice izlistane na NASDAQ berzi;uključuje mnoge internet-kompanije)
• NASDAQ-100 (100 najvećih kompanija na NASDAQ-u; više oscilira) (Ticker: NASDAQ: QQQQ)
• S&P 500 (500 velikih kompanija; analizira "zdravlje" američke ekonomije) (Ticker: AMEX: SPY)
• Russell 2000 (dionice malene kapitalizacije) (Ticker: AMEX: IWM)
• Wilshire 5000 (cjelokupno američko tržište dionica)
• DAX (njemački indeks Frankfurtske berze)
• CAC 40 (Pariska berza)
• MIBTEL 100 (Milanska berza)
• FTSE 100 (Londonska berza)
• RTS (Moskovska berza, slična NASDAQ-u)
• BOVESPA (Indeks najveće brazilske berze u Sao Paolu)

Vanjski linkovi

Lista indeksa iz različitih branši na portalu njujorške berze NYSE kreirane od strane raznih svjetskih banaka učitano 11.01.2014 eng.