Banjalučki okrug

Banjalučki okrug Kreis Banjaluka Okrug
1878−1924; 1945−1964
	Položaj Banjalučkog okruga na karti Administrativna podjela Bosne i Hercegovine u periodu 1878–1924.
Nalazio se u sastavu	Kondominij Bosna i Hercegovina (1878−1918); Pokrajina Bosna i Hercegovina (1918−1924); SR Bosna i Hercegovina (1945−1964)
Država	Austro-Ugarska (1878−1918); Država SHS (1878); Kraljevina SHS (1918−1924); SFR Jugoslavija (1945−1964)
Glavni i najveći grad	Banja Luka; 44°46′N 17°11′E / 44.767°N 17.183°E
Demonim	Banjalučanin
Historija
Površina
• Ukupno	9.044 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1921)	423.096
• Gustoća	46.78/km2
Format datuma	D. M. GGGG. (NE)
Danas dio	Bosna i Hercegovina

Banjalučki okrug (njemački: Kreis Banjaluka) bio je niža bosanskohercegovačka administrativna jedinica u Austro-Ugarskoj, Državi Srba, Hrvata i Slovenaca i kasnije Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Prvi puta osnovan je nakon austougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878, na području dotadašnjeg Banjalučkog sandžaka, a ukinut 25. februara 1924, kada su osnovane oblasti Kraljevine SHS, odnosno Vrbaska oblast.

Godine 1895. okrug se prostirao na 9.044 km² na kojem je živjelo 329.499 stanovnika. Brojem stanovnika najviše su se tada isticali Bosanska Gradiška s 4.226 stanovnika, Prijedor s 4.681, Tešanj s 5.372 i Banja Luka s 9.560 stanovnika.^[2] Popisom stanovništva Kraljevine SHS 1921. broj stanovnika se povećao na 423.096.^[1]

Djelovanje u Narodnoj Republici BiH

Okrug Banja Luka ponovo je uspostavljen u SFR Jugoslaviji 1945. i postojao sve do 1964, kada je, kao i svi drugi okruzi bio ukinut Zakonom o komunalnoj reorganizaciji.

"Nova vlast za grad Banjaluku, njen srez i okrug bila je formirana prije konačne vojne pobjede. ZAVNOBiH je 2. februara 1945. ukinuo oblasti i Bosnu i Hercegovinu podijelio na šest okruga. Dana 11. marta održana je izborna konferencija za izbor Okružnog NOO Banjaluka, čija se nadležnost imala uspostaviti nad dvanaest srezova banjalučkog okruga. Dan pred oslobođenje, 21. aprila, Okružni NOO donio je odluku o osnivanju privremenog Gradskog NOO za grad Banjaluku, na čelu sa Zaimom Ibrahimbegovićem i članovima Pavkom Bralovićem, Radomirom Skakićem, Aleksom Ivićem, Ljubomirom Trivićem, Smajom Džinićem i Josipom Rojom. Gradski NOO je odmah po oslobođenju pokrenuo, uz pomoć vojnih vlasti, sve državne ustanove. Svoju nadležnost na novooslobođenom području proširio je i Sreski NOO, koji je predvodio predsjednik Dimitrije Knežević sa članovima Dušanom Borićem, Sredom Đukalićem, Vladom Stojnićem, Ibrahimom Tabakovićem i Miloradom Popovićem. Dan nakon oslobođenja u Banjaluku se iz Dervente preselio i Štab 2. armije, koji se tu zadržao do 29. aprila, kada se premjestio u Ogulin radi izvođenja danjih operacija prema Zagrebu."^[3]

Zakon o teritorijalnoj podjeli Federalne Bosne i Hercegovine na okruge, srezove i područja mjesnih narodnih odbora donesen je 18. augusta 1945. Od Okružne skupštine, održane 15. maja do tada upravljao je Okružni narodni odbor.

Okrug Banja Luka obuhvatao je grad Banju Luku te srez Banju Luku s mjesnim narodnim odborima u Aginom Selu, Bastasima, Bočcu, Budžaku, Dobrnji, Dragočaju, Drakuliću, Golešima, Jošavki, Junge Hadžiselimu, Kolima, Krminama, Krupi na Vrbasu, Muslimanskom Čelincu, Pavlovcu, Presnačama, Priječanima, Ramićima, Rekavicama, Gornjoj Slatini, Stričićima, Vilusima, Vrbanji i Zalužanima (koji su činili Seoski srez Banja Luka.

Krajem augusta, pred izbore lokalnih organa uprave i Ustavotvorne skupštinu Demokratske federativne republike Jugoslavije, imenovane su okružne i sreske izborne komisije. U mjesecu septembru povedena je velika politička kampanja. Prvi izbori mjesnih, gradskih i sreskih narodnih odbora održani su 16. septembra 1945. U Srezu Banja Luka bilo je registrirano 19.948 birača, od kojih glasalo je 17.513. Narodnooslobodilački front (NOF), s Nikom Jurinčićem kao nosiocem liste, dobio je 97% glasova.

Konstitutivna skupština novoizabranog Gradskog narodnog odbora Banjaluke (GNO) održana je 22. septembra, u vijećnici Okružnog narodnog odbora (Banskom dvoru). Od 50 izabranih odbornika prisustvovalo ih je 40. Sastava ovog NO izabrali su Izvršni odbor grada Banjaluke. Za predsjednika izabran je Hasanbeg Džinić, a za potpredsjednike Sveto Đorđević i Franjo Odić. Sekretari su postali Duško Đurić, a članovi Munib Demirović, dr. Šime Fabijanić, Abduselam Gvožđar, Sida Marjanović i Naim Ćejvan. Dan kasnije održan je i sastanak 700 članova sreskih narodnih odbora sa članovima GNO Banjaluke i izabralo novi Okružni narodni odbor. Okružni odbor i konstituiran je već narednog dana (23. septembra 1945) kada je svoju prvu sjednicu održao i Izvršni odbor GNO Banja Luke.^[4]

Administrativna podjela

Okrug Banja Luka obuhvatao je 10 srezova/kotara (njem. Bezirk) i 5 sreskih/kotarskih ispostava:

Sreske ispostave su bile:

Demografija

Broj stanovnika Banjalučkog okruga povećavao se u sva četiri popisa stanovništva u periodu od 1879. do 1921. Prema svim popisima većinu stanovništva činili su pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti.

Godina	Broj stanovnika
1879.	190.043
1885.	265.456
1895.	329.499
1910.	403.817
1921.	423.096

Također pogledajte

Reference

^ ^a ^b "Rezultati Popisa stanovništva Kraljevine SHS 1921" (PDF).
^ "Bosnien-Herzegowina 1878 - 1918". deutsche-schutzgebiete.de (jezik: njemački). 2017-07-07. Pristupljeno 2024-06-26.
^ Vukliš V., Todorović-Bilić M., Stošić V. M. (2015): Banjaluka - okupacija i oslobođenje (8): Nova vlast 1945. godine. Glas Srpske: http://www.glassrpske.com/plus/istorija/Banjaluka-okupacija-i-oslobodjenje-8-Nova-vlast-1945-godine/lat/189458.html^{[mrtav link]}.
^ Vukliš V., Todorović-Bilić M., Stošić V. M. (2015): Banjaluka - okupacija i oslobođenje (9): Suđenja i glasanja http://www.glassrpske.com/plus/istorija/Banjaluka-okupacija-i-oslobodjenje-9-Sudjenja-i-glasanja/lat/189951.html Arhivirano 30. 12. 2015. na Wayback Machine.

[PS2021-1] "Rezultati Popisa stanovništva Kraljevine SHS 1921" (PDF).

[2] "Bosnien-Herzegowina 1878 - 1918". deutsche-schutzgebiete.de (jezik: njemački). 2017-07-07. Pristupljeno 2024-06-26.

[3] Vukliš V., Todorović-Bilić M., Stošić V. M. (2015): Banjaluka - okupacija i oslobođenje (8): Nova vlast 1945. godine. Glas Srpske: http://www.glassrpske.com/plus/istorija/Banjaluka-okupacija-i-oslobodjenje-8-Nova-vlast-1945-godine/lat/189458.html^{[mrtav link]}.

[4] Vukliš V., Todorović-Bilić M., Stošić V. M. (2015): Banjaluka - okupacija i oslobođenje (9): Suđenja i glasanja http://www.glassrpske.com/plus/istorija/Banjaluka-okupacija-i-oslobodjenje-9-Sudjenja-i-glasanja/lat/189951.html Arhivirano 30. 12. 2015. na Wayback Machine.

[1]

[2]

[3]

[4]