Nekropola Mramorje u Bučju
Nekropola Mramorje u Bučju nalazi se na području općine Srebrenica, Bosna i Hercegovina. Nekropola sa 15 stećaka je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Na prostoru opštine Srebrenica nalazi se oko 50 lokaliteta sa ukupno 950-1000 stećaka: Potočari, Pećišta, Gostilj, Bostahovine, Staroglavice, Sućeska, Klisa, Srebrenica, Skenderovići, Kutuzero, Podravanje, Palež, Lubnice, Karačići, Urisići, Ljeskovik, Klotjevac, Đurđevac, Poljak, Trubari, Zgunja i dr.[2] Tri stećka su sa natpisom, od kojih je jedan najpoznatiji i najčitkiji – Zguljanski stećak u obliku stuba.[3]
Lokacija
urediNaselje Bučje se nalazi udaljeno od općine Srebrenica oko 5 km zračne linije u pravcu jugozapada. Na raskršću puteva, iz pravca Podravanja prema Bučju i Kutuzeru, nalazi se manje uzvišenje na kojem su smješteni stećci. Nadmorska visina lokaliteta je 826 m.
Historija
urediU srednjem vijeku, zahvaljujući bogatstvu rude iz koje se dobivalo srebro, Srebrenica je bila jedno od najrazvijenijih rudarskih i trgovačkih naselja u srednjovjekovnoj bosanskog državi, zahvaljujući konjukturi potražnje srebra u Evropi. Također, Srebrenica je bila jedan od najvećih rudnika na Balkanu. Kao rudnik prvi put se spominje 1352. pred kraj vladavine bana Stjepana II. Naselje se počelo razvijati u drugoj polovini XIV stoljeća, a svoj najveći uspon dostiglo je u prvoj polovini XV stoljeća kao važan trgovački centar sa intenzivnom trgovinskom razmjenom.
Opis
urediStećci pripadaju vrsti položenih kamenih monolita i javljaju se u tri forme; ploča, sanduk i sljemenjak. Njihovo umjetničko oblikovanje očituje se u formi i ukrasu. Na ovoj nekropoli postignut je visoki nivo estetske vrijednosti forme: pojedini stećci imaju relativno velike dimenzije. Od ukupno 15 spomenika (2 ploče, 5 sanduka i 8 sljemenjaka), ukrašen je samo jedan sljemenjak, i to motivom figuralne predstave gdje je isklesana osoba sa prekrštenim rukama na prsima i dvojne spirale, rađene tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja.[3] Pored ukrasa neophodno je napomenuti da se sanduk br. 10 sa čeone strane završava na svod, a sanduk br. 11 ima jednu naglašeniju gornju površinu. Stećci su fino obrađeni, dijelom prevrnuti i utonuli u zemlju.
Literatura
uredi- Desanka Kovačević-Kojić - Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo: 1978.
Reference
uredi- ^ "Nekropola Mramorje". Komisija za nacionalne spomenike. Arhivirano s originala, 4. 8. 2022. Pristupljeno 13. 10. 2019.
- ^ "Nekropole stećaka - tours-srebrenica.ba, Turistička organizacija Srebrenice". Arhivirano s originala, 12. 10. 2022. Pristupljeno 12. 10. 2022.
- ^ a b Veliki broj nekropola stećaka na teritoriji Srebrenice i Bratunca - balkans.aljazeera.net
