Nekropola Kalufi
Nekropola Kalufi, naselje Krekovi, općina Nevesinje, nalazi se na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1] Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
| Svjetska baština | |
|---|---|
 Stećak u nekropoli Kalufi, | |
| Lokacija | Kalufi, Nevesinje,  Bosna i Hercegovina |
| Dio | Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici |
| Sadrži | 1/28 |
| Kriterij | iii, vi |
| Referenca | 1504 |
| Uvrštenje | 2016. (40. sjednica) |
| Ugroženost | no |
| Koordinate | 43°29′46.7″N 18°7′17.4″E / 43.496306°N 18.121500°E |
Lokacija
urediNaselje Krekovi nalazi se na obroncima na južnom podnožju planine Crvanj. U tom području se nalaze i veća sela u Nevesinjskom polju.
Opis
urediNekropola broji 462 stećka, od čega 295 ploča, 150 sanduka, 3 sljemenjaka i 14 antičkih spolija u sekundarnoj upotrebi. Prostire se na površini od oko 18000 m 2. Po tome je najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Stećci su klesani od krečnjaka boljeg kvaliteta, većinom pravilno oblikovani, ali ima primjeraka slabije obrade i čak amorfnih. Ukrašeno je 14 ploča, 28 sanduka, 2 sljemenjaka, ukupno 44 spomenika.[3]
Ukrasi na nekropoli Kalufi su ograničeni na nekoliko motiva kao što su: statusni motivi - mač, štit kao heraldički znak, mač i štap; od simboličnih motiva - rozeta, polumjesec, plastične polujabuke i krst: obični, sa dvostrukim poprečnim krakom ili sidrom na završecima krakova, i antropomorfni. Od dekrorativnih motiva ponavljaju se tordirani vijenci i krugovi. Zastupljene bordure na nekoliko spomenika su u vidu tordirane trake ili povijene lozice sa trolistovima. Raspored motiva je vrlo pojednostavljen. Najčešće se javljaju na vodoravnoj strani ploča ili sanduka, sami, a ponekad u kombinaciji najviše dva do tri motiva.[4]
Arhitektonski motiv se javlja na jednom sanduku čije su sve uspravne plohe ukrašene “saracenskim” arkadama. Ljudske figure pojavljuju se na 2 spomenika: br.13 i 41- muška figura sa štitom i mačem. Najukrašeniji je sanduk br. 43 sa nekoliko urezanih scena: turnir, dvoboj, kolo i lov.
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Marko Vego, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964.Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.
- Marko Vego, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, XII, Sarajevo, 1957., 127-141.Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica
Reference
uredi- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 15. 4. 2017.
- ^ "Nekropola Kalufi". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala, 17. 8. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED". Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije". Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.
