Nekropola Dugo Polje
Nekropola Dugo polje na Blidinju, općina Jablanica, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1]
| Svjetska baština | |
|---|---|
| Lokacija | Jablanica,  Bosna i Hercegovina |
| Dio | Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici |
| Sadrži | 1 |
| Kriterij | iii, vi |
| Referenca | 1504 |
| Uvrštenje | 2016. (40. sjednica) |
| Ugroženost | no |
| Koordinate | 43°39′47.6″N 17°32′35.2″E / 43.663222°N 17.543111°E |
Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Lokacija
urediBlidinje je kraška visoravan koja se pravcem sjeveroistok – jugozapad prostire između Čvrsnice, Muharice i Vran planine. Na sjeveroistoku su Vrata (Sovićka vrata), a prema jugozapadu Blidinjsko jezero i Poljana. Dužinom Blidinja vodi put koji se kod Sovićkih vrata razdvaja na dva kraka, jedan za Prozor i drugi za Jablanicu, a na jugozapadu za Drežnicu i Duvanjsko polje. U podnožju Vran-planine, koja se naglo spušta prema jugu i jugoistoku, između Blidinjskog jezera i Hrbina, prostire se Dugo polje u kojem je smještena istoimena nekropola sa stećcima. U blizini nema naselja, a nekoliko kuća i koliba na istočnoj strani vjerovatno je nastanjeno samo u ljetnom periodu.
Opis
urediZauzima površinu od 90 x 36 m. Sastoji se od 150 stećaka. Od toga 72 su ploče, 59 sanduci, 14 visoki sanduci, 4 sljemenjaka sa podnožjem i 1 sljemenjak bez podnožja. Svi stećci su klesani od krečnjaka sa obližnjeg kamenoloma.
32 stećka su ukrašena. Među njima je pet ploča, 22 sanduka i 5 sljemenjaka. Kao ukrasni motiv najzastupljenije su rozete sa četiri, pet i više listova, same ili u kombinaciji sa polumjesecom (ukupno 34 primjerka). Motiv krsta se pojavljuje 19 puta, u četiri slučaja stilizovan, a u jednom kao dvostruki krst. Interesantna kombinacija motiva na jednom stećku (na karti stećak br.139) predstavlja jednu od osobenosti nekropole - dva kraka krsta se završavaju kao sidro, a dva kao trolisni ljiljani. Svi krstovi su plastični. Polumjesec se pojavljuje 16 puta, najčešće u kombinaciji sa rozetom i redovno je plastičan. Na tri mjesta pojavljuje se štit sa mačem, a na jednome usamljen mač. Dva štita su ukrašena heraldičkim znacima – rozete ili dijagonalne pruge sa ljiljanima.
Vrlo rijedak motiv je krst koji ima uspravni duži krak, na gornjoj strani završen kružnicom. Pojavljuje se i motiv srpa. U figuralne predstave spada pet scena lova, dvije turnira, dva kola (jedno žensko i jedno mješovito) i jedna scena od tri figure koje izlaze iz kule. Turniri su pješački, sa buzdovanima i mačevima. Žene se javljaju u paru na tri spomenika. Na jednom mjestu su urezanim konturama prikazane tri žene zajedno, u dugim haljinama i bez ruku. Na dva mjesta se pojavljuje po jedna žena sa Paspsom i druga sama, sa visoko uzdignutim dugim rukama.
Srna sa podignutom glavom i konj prikazani su na dva stećka. Jedanput se pojavljuje i osamljena ruka.
U najzanimljivije figuralne prikaze spada scena sa fantastičnom životinjom, najvjerovatnije predstavlja krilatog konja sa zmijom. Tri figure sa rukama na prsima i pet muških figura sa visoko podignutim rukama, takođe su nejasnog, simboličnog značenja.
Nekropola sa stećcima Dugo polje danas je u relativno dobrom stanju. Područje je skoro potpuno nenaseljeno.
Također pogledajte
urediLiteratura
uredi- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Šefik Bešlagić, Zagreb, 1959 Stećci na Blidinju
Reference
uredi- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 17. 11. 2016.
- ^ "Nekropola Dugo polje". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 4. 8. 2022. Pristupljeno 13. 10. 2016.
Vanjski linkovi
uredi