Maurska nošnja

Antičko doba uredi

U antičko doba, Mauri je bilo ime jednog od berberskih plemena, koje je nastanjivalo, približno, područja današnjeg Maroka i Alžira. Prema njima je dobila ime rimska provincija Mauritanija.


Srednji vijek uredi

U Srednjem vijeku, naziv "Mauri" ili Mori primjenjuje se na narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. U doba arapskih osvajanja, krajem 7. vijeka p. n. e., brzo prelaze na islam. Većina tog historijskog naroda u toku sljedećih vijeka apsorbirani su u arapsku naciju.


Danas uredi

Imenom Mauri danas se nazivaju islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari. Od njih potiče ime države Mauritanije, čije sjeverne dijelove nastanjuju. Dijele se na niz plemena: Trarza, Brakna, Adrar, Abakak i dr.

Historija uredi

Početkom 8. vijeka Mauri prelaze na Pirinejsko poluostrvo i ruše državu Vizigota. Osvajaju gotovo cijelo poluostrvo i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tokom sljedećih osam vijekova. Hrišćani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (španski: morisco).

Nakon uspjeha hrišćanske rekonkviste, koja završava osvajanjem Granade godine 1492, većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju hrišćanstvo, ali potajno često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu naroda i progonu španske inkvizicije. Na njih se, kao i na pokrštene Židove, primjenjivao pogrdan naziv Marani (možda prema španskom marranos: gadovi, svinje).

Također pogledajte uredi