Ladislav II, kralj Ugarske
Ladislav II (mađarski: László II; slovački: Ladislav II; 1131 – 14. januar 1163) bio je kralj Ugarske od 1162. do 1163, nakon što je uzurpirao krunu od svog nećaka Stjepana III. Dobio je titulu bana Bosne od svog oca,[nedostaje referenca] ugarskog kralja Bele II u šestoj godini, ali nikada nije vladao Bosnom. Umjesto toga, 1160. se zajedno sa mlađim bratom Stjepanom nastanio u Konstantinopolju, ali su se obojica vratili u Ugarsku nakon smrti njihovog starijeg brata Gejze II 1162. godine. Njihov povratak je podržao bizantijski car Manuel I Komnen u namjeri da proširi svoj suverenitet preko Ugarske. U početku je car planirao da pomogne njegovom mlađem bratu Stjepanu da se domogne prijestolja, ali su ugarski baroni jedino prihvatali Ladislava kao kralja Ugarske. Njegov kasniji pristalica, Lukas, nadbiskup Esztergoma, je odbio okruniti Ladislava i ekskomunicirao ga, pa ga je okrunio Miko, nadbiskup Kalocsa, u julu 1162.
| Ladislav II | |
|---|---|
 Ladislav II krade Svetu krunu Mađarske (iz Mađarska ilustrovana hronika) | |
| Vladavina | 1162. – 1163. |
| Prethodnik | Stjepan III |
| Nasljednik | Stjepan IV |
| Krunidba | Juli 1162.[1][2] |
| Supružnik | Adelaide Rheinfelden |
| Djeca | Irena Piroska |
| Dinastija | Arpad |
| Otac | Bela II, kralj Ugarske |
| Majka | Jelena Vukanović |
| Rođenje | 1131. |
| Smrt | 1163 (31–32 god)[3][2] |
Rani život
Ladislav je rođen 1131.[4] kao drugi sin ugarskog kralja Bele II i njegove supruge Jelene Vukanović.[5] Kada je njegov otac 1136. zauzeo Bosnu, imenovao je svog sina Ladislava banom Bosne na skupštini prelata i barona u Estergomu. Međutim, Ladislav nikada nije lično vladao Bosnom jer je imenovao bana koji je rukovodio i upravljao ovom teritorijom. Nakon očeve smrti 1141, ugarsko prijestolje je naslijedio njegov najstariji brat Gejza II. Budući da je bio maloljetan, upravu nad državom su preuzeli njegova majka Jelena i njegov stric Beloš. Kako se nije znalo tačno da li kralja nasljeđuje najstariji član dinastije ili najstariji sin, došlo je do sukoba unutar dinastije kada je Gejza II za suvladara postavio svog najstarijeg sina Stjepana. Pošto su se Ladislav i njegov mlađi brat Stjepan smatrali zakinutima, potražili su utočište u Svetom rimskom carstvu, odakle su pobjegli u Konstantinopolj.
Brak i potomstvo
Ladislav je bio oženjen poljskom kneginjom Juditom Pjast s kojom je imao kćer Mariju.
| Prethodnik | Vladavina | Nasljednik |
|---|---|---|
| Stjepan Bosanski | Ban Bosne | Ban Borić |
| Stjepan III Arpadović | Hrvatsko-ugarski kralj | Stjepan IV Arpadović |
Reference
- ^ Kristó i Makk 1996, str. 198.
- ^ a b Bartl et al. 2002, str. 29.
- ^ Stephenson 2000, str. 249.
- ^ Kristó i Makk 1996, str. 197.
- ^ Makk 1994, str. 396.
Izvori
Primarni izvori
- Deeds of John and Manuel Comnenus by John Kinnamos (Translated by Charles M. Brand) (1976). Columbia University Press. ISBN 0-231-04080-6.
- O City of Byzantium, Annals of Niketas Choniatēs (Translated by Harry J. Magoulias) (1984). Wayne State University Press. ISBN 978-0-8143-1764-8.
- The Hungarian Illuminated Chronicle: Chronica de Gestis Hungarorum (Edited by Dezső Dercsényi) (1970). Corvina, Taplinger Publishing. ISBN 0-8008-4015-1.
Sekundarni izvori
- Bartl, Július; Čičaj, Viliam; Kohútova, Mária; Letz, Róbert; Segeš, Vladimír; Škvarna, Dušan (2002). Slovak History: Chronology & Lexicon. Bolchazy-Carducci Publishers, Slovenské Pedegogické Nakladatel'stvo. ISBN 0-86516-444-4.
- Curta, Florin (2006). Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-89452-4.
- Engel, Pál (2001). The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895–1526. I.B. Tauris Publishers. ISBN 1-86064-061-3.
- Kristó, Gyula; Makk, Ferenc (1996). Az Árpád-ház uralkodói [Rulers of the House of Árpád] (jezik: mađarski). I.P.C. Könyvek. ISBN 963-7930-97-3.
- Makk, Ferenc (1989). The Árpáds and the Comneni: Political Relations between Hungary and Byzantium in the 12th century (Translated by György Novák). Akadémiai Kiadó. ISBN 963-05-5268-X.
- Makk, Ferenc (1994). "II. László". u Kristó, Gyula; Engel, Pál; Makk, Ferenc (ured.). Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) [Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)] (jezik: mađarski). Akadémiai Kiadó. str. 396. ISBN 963-05-6722-9.
- Stephenson, Paul (2000). Byzantium's Balkan Frontier: A Political Study of the Northern Balkans, 900–1204. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-02756-4.