Wikipedia

Kriptovaluta

digitalni medij razmjene koji koristi kriptografiju na knjizi za osiguranje transakcija i provjeru prijenosa vlasništva

Kriptovaluta je oblik digitalne imovine koja se koristi kao sredstvo razmjene koristeći kriptografiju (kriptografija). Na taj način se vrši obezbjeđivanje sigurnosti transakcija, kontrola stvaranja dodatnih novčanih jedinica i radi potvrde prijenosa valute.[1][2][3]

Logo za Bitcoin, prvu decentralizovanu kriptovalutu

Kriptovalute se definišu kao podskup digitalnih valuta, alternativnih valuta i virtuelnih valuta.

Prva kriptovaluta uredi

Bitcoin, koji je uveden 2009. je prva decentralizovana kriptovaluta.[4]

Od tada, došlo je do uvođenja mnogobrojnih kriptovaluta.[5] Bitkoin i njegovi derivati (Altkoini) koriste decentralizovanu kontrolu [6] nasuprot centralizovanom elektronskom novcu centralno bankarskog sistema.[7] Decentralizovana kontrola koristi bitkoinovu blokčejn (engleski:blockchain) tehnologiju kako bi jedinstvenu bazu podataka svih transakcija prevela u razdijeljenu, decentralizovanu glavnu knjigu.[8]

Legalnost uredi

Status legalnosti kriptovaluta varira od države do države i još uvijek je nedefinisan ili u stanju promjene u mnogima od njih. Dok većina država zakonom ne zabranjuje korištenje kriptovaluta, njihov status kao novca nije čvrsto utvrđen. U zemljama kao što su Maroko, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Bangladeš korištenje Bitcoina je ilegalno i zakonom kažnjivo, dok je u većini drugih (naprimjer Brazil, Čile, Kolumbija, Argentina) legalan.

Prednosti uredi

  • Hakovanje sistema Blockchain je dosta težak posao, jer zahtijeva istovremeno hakovanje nekoliko hiljada računara, što je gotovo nemoguće.
  • Ima ozbiljan potencijal da zamijeni trenutni novčani sistem u svijetu, jer broj korisnika kriptovaluta raste.
  • Niko ne može da promjeni količinu novčića koji se koriste.
  • Zbog ograničene količine novčića, otporan je na inflaciju.
  • Nema potrebe da trošimo novac za nekakvo održavanje računa.
  • Svako može da vidi sve transakcije koje su ikada napravljene.
  • Nije kontrolisan ni od koga, već ima svoju sopstvenu mrežu po kojoj radi, odnosno koristi princip decentralizacije (takozvani P2P mreža (engleski: "peer to peer").

Kritike i mane uredi

  • Transakcije kriptovaluta su nepovratan proces nakon nekoliko potvrda transakcije. Jedna od stvari koje kriptovalute nemaju u odnosu na standardne kreditne kartice je zaštita korisnika od prevare.
  • Tradicionalni finansijski proizvodi imaju jak i razvijen sistem za zaštitu potrošača, za razliku od kriptovaluta.
  • Mnoge banke ne pružaju usluge kriptovalutama i njihovim korisnicima, također odbijajući da sarađuju sa digitalno-valutnim kompanijama.
  • Kriptovalute treba da zadovolje mnoge uslove da bi mogle da se koriste na globalnom nivou. Naprimjer, broj trgovaca bitcoinom je mali, ali je u stalnom porastu.
  • Sa tehnološkim napredovanjem, javljaju se potrebe za sve jačim računarima sa specijalizovanim hardverom i softverom za njihovo korišćenje.
  • Mogu biti zauvijek izgubljene/uništene zbog nekog štetnog softvera ili gubitka podataka na internetu.[9]
  • Zasnovane su na komplikovanim matematičkim algoritmima dekodiranja, tako da mnoge države imaju dosta oprezan pristup prema njima, bojeći se njihovih efekata na finansijsku sigurnost.[10]
  • Zabrane u određenim državama su dostigle nivo ogromnih novčanih kazni.[11]

Literatura uredi

  • Schuettel, Patrick (2017). The Concise Fintech Compendium. Fribourg: School of Management Fribourg/Switzerland. Arhivirano s originala, 24. 10. 2017. Pristupljeno 25. 3. 2018.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Reference uredi

  1. ^ Greenberg, Andy (20. 4. 2011). "Crypto Currency". Forbes.com. Pristupljeno 8. 8. 2014.
  2. ^ Cryptocurrencies: A Brief Thematic Review. Social Science Research Network. Date accessed 28 august 2017.
  3. ^ Schuettel, Patrick (2017). The Concise Fintech Compendium. Fribourg: School of Management Fribourg/Switzerland. Arhivirano s originala, 24. 10. 2017. Pristupljeno 25. 3. 2018.
  4. ^ Sagona-Stophel, Katherine. "Bitcoin 101 white paper" (PDF). Thomson Reuters. Arhivirano s originala (PDF), 13 Aug 2016. Pristupljeno 11. 7. 2016.
  5. ^ Tasca, Paolo (7. 9. 2015). "Digital Currencies: Principles, Trends, Opportunities, and Risks". SSRN 2657598. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ^ McDonnell, Patrick "PK" (9. 9. 2015). "What Is The Difference Between Bitcoin, Forex, and Gold". NewsBTC. Pristupljeno 15. 9. 2015.
  7. ^ Allison, Ian (8. 9. 2015). "If Banks Want Benefits Of Blockchains, They Must Go Permissionless". NewsBTC. Pristupljeno 15. 9. 2015.
  8. ^ Matteo D’Agnolo. "All you need to know about Bitcoin". timesofindia-economictimes. Arhivirano s originala, 26. 10. 2015. Pristupljeno 25. 3. 2018.
  9. ^ Sheppard, William (1. 4. 2014). "Keeping Your Cryptocurrency Safe". C4ss.org. Pristupljeno 18. 12. 2017.
  10. ^ 3:00 PM (11. 4. 2014). "Cryptocurrency and Global Financial Security Panel at Georgetown Diplomacy Conf". Meetup.com. Pristupljeno 18. 12. 2017.
  11. ^ "Bitcoins Spark Regulatory Crackdown as Denmark Drafts Rules". Bloomberg.com. 18. 12. 2013. Pristupljeno 18. 12. 2017.

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kriptovaluta&oldid=3545918"