Republika Bolivija je kopnena država u Južnoj Americi.[1][2][3] Graniči sa Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem na jugoistoku, Argentinom na jugu, Čileom na jugozapadu i Peruom na sjeverozapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda i obuhvata oko jedne trećine površine zemlje, a istočni nizijski dio pripada amazonskom slivu pokrivenom prašumama.

Republika Bolivija
Estado Plurinacional de Bolivia (es)
Buliwya Mamallaqta (qu)
Wuliwya Suyu (ay)
Tetã Volívia (gn)
Zastava Bolivije Grb Bolivije
Zastava Grb
Himna"Bolivianos, el Hado Propicio"

Položaj Bolivije na karti
Položaj Bolivije
Glavni grad Sucre (po Ustavu)
La Paz (sjedište vlade)
Službeni jezik španski, Quechua, Aymara
Državno uređenje  
• Predsjednik
Luis Arce
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 6. august 1825 
Površina
• Ukupno
1.098.581 km2 (28.)
• Vode (%)
1,29
Stanovništvo
• Ukupno
9.119.152 (84.)
8,4/km2 
Valuta Bolivijski boliviano
Vremenska zona UTC -4
Pozivni broj +591
Internetska domena .bo
Uyuni

Najveća je i pri tome jedna od dvije kopnene države (druga je Paragvaj) koje leže izvan Afroevroazije. Prostire se na površini od 1.098.581 km2 a prema procjeni iz 2015. godine, broji nešto više od 11 miliona stanovnika. Rjeđe je naseljena država sa gustinom od oko 10 stanovnika/km2.

Rasna i socijalna segregacija, nastala još za vrijeme španske kolonizacije ovog prostora, se u velikoj mjeri zadržala i danas. Španski jezik je službeni jezik i prema tome i dominantni jezik u upotrebi iako se u Boliviji koristi još 36 jezika urođenika, od kojih su najčešće u upotrebi jezici Guarani, Aymara i Quechua.

Moderna Bolivija je ustavna, demokratska republika, administrativno podjeljena na 9 departmana. U geografskom smislu je raznolika, od visokih vrhova Anda na zapadu do istočne nizije unutar Amazonskog bazena. Država je u razvoja sa srednjom vrijednošću indeksa ljudskog razvoja. Glavne privredne aktivnosti uključuju poljoprivredu, šumarstvo, ribolov, rudarstvo, drvnu i tekstilnu industriju.

Historija Uredi

Bolivija je u 7. vijeku bila središte indijanske civilizacije Ajmara, pa potom Inka. U 16. vijeku dolaze Španci. 19. vijek obilježile su borbe za nezavisnost i ratovi s Čileom, pa potom Paragvajom. Nakon niza vojnih režima uspostavljena je 1982. godine građanska vlast.

Vlada Uredi

Vlada Luisa Arcea: 2020 – danas Uredi

Luis Arce je 8. novembra 2020. položio zakletvu kao predsjednik Bolivije zajedno sa svojim potpredsjednikom Davidom Choquehuancom.[4] U februaru 2021. vlada Arcea vratila je MMF-u iznos od oko 351 milion dolara. To se sastojalo od zajma od 327 miliona dolara koji je privremena vlada podigla u aprilu 2020. i kamate od oko 24 miliona dolara. Vlada je saopštila da je vratila zajam kako bi zaštitila ekonomski suverenitet Bolivije i zato što su uslovi vezani za zajam bili neprihvatljivi.[5]

Prema Bolivijskom institutu za vanjsku trgovinu, Bolivija je imala najnižu akumuliranu inflaciju u Latinskoj Americi do oktobra 2021.[6][7][8]

Političke podjele Uredi

Bolivija je podjeljena je na 9 departmana.

Geografija Uredi

Bolivija se nalazi u Južnoj Americi. Nalazi se u njenom zapadnom dijelu, ali bez izlaza na okean. Glavni grad je Sucre, a površina države je 1.098.581 km2, a ima oko 8 miliona stanovnika. Na zapadnom dijelu su planine Andi. Najveći vrh je Illimani (6 885 mnv) dok je drugi najveći vrh Illampu (6 555 mnv). Također se u Boliviji nalazi jezero na najvećoj nadorskoj visini. To je jezero Titikaka na 3 810 mnv. Klima je različita. U nizijama je tropska i suptropska dak na planinama umjerena, te hladna.

Privreda Uredi

Slabo razijena zemlja. Najviše je razvijena poljoprivreda i rudarstvo. Do skoro je Bolivija bila feudalna zemlja mada se ono iskorijenilo. Najviše se poljoprivrednih proizvoda uzgaja na planinama gdje vlada umjerena klima.

Rude: prirodni gas, nafta, kalaj, cink, olovo, zlato, volfram, srebro, sumpor, antimon, bakar, azbest, kalaj.. . Glavni poljoprivredni proizvodi: kakao, kafa, agrumi, banane, voće, pamuk, kaučuk, pšenica, krompir, riža...

Industrija: Rafinerija nafte (put vodi od Arika Čile do Santa Krus de la Sijera), te do samog juga zemlja i gasovod od Buenos Airesa do istog grada, proizvodnja obojenih metala, kožna, tekstilna...

Stanovništvo Uredi

Kultura Uredi

Također pogledajte Uredi

Reference Uredi

  1. ^ "Bolivia | History, Language, Capital, Flag, Population, Map, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 5. 2023.
  2. ^ Bolivia (jezik: engleski), Central Intelligence Agency, 9. 5. 2023, pristupljeno 15. 5. 2023
  3. ^ "Bolivia country profile". BBC News (jezik: engleski). 21. 8. 2012. Pristupljeno 15. 5. 2023.
  4. ^ "Bolivia's Arce sworn in as socialists return to power after turbulent year". France 24 (jezik: engleski). 9. 11. 2020.
  5. ^ Ponce, Erick (18. 2. 2021). "¿Por qué Bolivia regresó crédito para enfrentar la pandemia de COVID al FMI?". Sopitas.com (jezik: španski). Pristupljeno 19. 2. 2021.
  6. ^ "Bolivia Has The Lowest Inflation in Latin America". Kawsachun News (jezik: engleski). 2. 12. 2021. Pristupljeno 27. 6. 2022.
  7. ^ "IMF recognizes Bolivia's strength in the face of Inflation - Prensa Latina" (jezik: engleski). 26. 5. 2022. Pristupljeno 27. 9. 2022.[mrtav link]
  8. ^ "Boletín IBCE Cifras: Inflación en Bolivia". ibce.org.bo. Pristupljeno 26. 10. 2022.

Vanjski linkovi Uredi