Kontinent (od lat.: (terra) continens) kao pojam označava međusobno povezanu zemlju.

Svi kontinenti zajedno čine samo 29 procenata površine zemaljske kugle.

Definicije uredi

Geografski gledano, kontinent prestavlja jednu veliku, međusobno povezanu kopnenu površinu, potpuno ili skoro potpuno omeđenu vodom ili nekom drugom prirodnom granicom. Tako se velike kopnene površine, koje su povezane samo uskim prijelazima (npr., Afrika i Azija), posmatraju kao različiti kontinenti.

Osim ovog, postoji i historijsko-politički aspekt termina kontinent. Po istom terminu, kontinent predstavlja jedan veći geografski prostor koji se iz raznoraznih utjecaja razlikuje od drugih prostora na zemlji. Značenje ovog historijsko-političkog aspekta termina kontinent najbolje je uočljiv u slučaju Evrope, koja se samo na osnovu prve definicije ni u kojem slučaju ne bi mogla smatrati zasebnim kontinentom.

Površina i broj stanovnika uredi

Kontinent Površina (km²) Procentualni udio
ukupnog kopna
Broj stanovnika Procentualni udio
ukupnog stanovništva
Gustoća
Stanovnika po
km²
Najmnogoljudniji
gradovi
Azija 43.820.000 29,5% 4.164.252.000 60% 95,0 Shanghai, Kina
Afrika 30.370.000 20,4% 1.022.234.000 15% 33,7 Lagos, Nigerija
Sjeverna Amerika 24.490.000 16,5% 542.056.000 8% 22,1 Meksiko, Meksiko
Južna Amerika 17.840.000 12,0% 392.555.000 6% 22,0 São Paulo, Brazil
Antarktik 13.720.000 9,2% 4.490[1] 0% 0,0003 McMurdo Station, SAD
Evropa 10.180.000 6,8% 738.199.000 11% 72,5 Moskva, Rusija[2]
Australia 9.008.500 5,9% 29.127.000 0,4% 3,2} Sydney, Australija

Broj kontinenata uredi

Herodot je prvobitno podijelio svijet na tri kontinenta: Evropu, Aziju i Libiju. Njegova podjela je uzimana kao osnova kroz cijelo staro doba. Od tada postoji razilaženje oko brojanja kontinenata:

Nesporno je da Afrika, Antarktika i Australija predstavljaju kontinente. Sporne su podjele Amerike, Evrope i Azije. Zbog relativno uske kopnene veze veoma često Amerika biva dijeljena na Sjevernu i Južnu Ameriku.

Iz historijskih razloga pravi se razlika između Evrope i Azije. U mnogim djelovima svijeta, Evropa i Azija bivaju posmatrani kao jedan kontinent za nazivom Evroazija.

Time se broj kontinenata na zemlji kreće, zavisno od načina brojanja, između pet i sedam.

Davanje naziva uredi

Pod Afrikom se u prošlosti podrazumijevala samo današnji Tunis, koja je od strane Rimljana tako prozvana po plemenu Afri iz okoline Kartage.

Amerika je po prijedlogu Martina Waldseemüllera dobila ime po Amerigu Vespućiju, koji je kratko nakon Kristofora Kolumba plovio istočnom obalom Južne Amerike.

Australija vodi svoje ime od latinskog izraza Terra Australis = Južna zemlja.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Non-permanent, varies.Antarctica Arhivirano 25. 12. 2018. na Wayback Machine. CIA World Factbook. Podaci za mart 2011. Pristupljeno 21. mart 2016.
  2. ^ "Forbes проигнорировал Москву". www.irn.ru.