Ključ (Gacko)

naselje u Gacku, Bosna i Hercegovina

Ključ je naseljeno mjesto u općini Gacko, Bosna i Hercegovina.

Ključ
(naselje)
Ključ nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ključ
Ključ
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°05′35″N 18°29′38″E / 43.0931°N 18.4939°E / 43.0931; 18.4939Koordinate: 43°05′35″N 18°29′38″E / 43.0931°N 18.4939°E / 43.0931; 18.4939
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaGacko
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto39
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 59
Matični broj205842[1]
Matični broj općine20117

GeografijaUredi

Mjesto Ključ nalazi se jugozapadno od Gacka. Od Gatačkog polja dijeli ga planina Baba (1.737 m). Ova planina omeđava ključko-cerničku kotlinu sa sjevera, a Kameno brdo sa juga. S obzirom na to da je kotlina zaštićena spomenutim brdima, ovdje je klima blaža nego na ostalim područjima u Gatačkom polju i okolini Gacka. U Ključu ima i nekoliko vrela.

HistorijaUredi

U naselju je historijsko područje – Stari grad Ključ i Ključka džamija (Džamija Ajnebeg-dede, Džamija ključkih kapetana ili Starica) sa haremom u Ključu koje je proglašeno za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] Srpski knez Lazar Hrebeljanović i bosanski ban Tvrtko podijelili su 1373. zemalje Nikole Altomanovića. U toj podjeli područje Gacka pripalo je bosanskom banu Tvrtku. Prvi pisani dokument u kojem se spominje grad Ključ je povelja Sandalja Hranića od 28. decembra 1410. godine. U širem smislu podgrađe Ključa je bila Cernica, koja se od karavanske stanice razvila u trg sa carinarnicom. Pod tursku upravu došao je 1468. Poslije potpisanog mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine Ključ je postao sjedište kapetanije koja je zauzimala najveće dijelove teritorija današnjih općina Gacko i Bileća, a poklapala se sa teritorijom Cerničkog kadiluka. Utvrđenje u Ključu napušteno je pred austrougarsku okupaciju.

StanovništvoUredi

Sastav stanovništva – naselje Ključ
2013.[3]1991.1981.[4]1971.[5]
Osoba39 (100,0%)78 (100,0%)139 (100,0%)241 (100,0%)
Bošnjaci38 (97,44%)78 (100,0%)1133 (95,68%)1239 (99,17%)1
Muslimani1 (2,564%)
Jugoslaveni5 (3,597%)
Srbi1 (0,719%)1 (0,415%)
Ostali1 (0,415%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

ReferenceUredi

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Nacionalni spomenik[mrtav link]
  3. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi